Novosti

Mjera 16: Može li se sjetvom pokrovnih kultura smanjiti uporaba herbicida u soji?

Agronomski fakultet u Zagrebu dobio je priliku za realizaciju projektne ideje koju je prijavila prof.dr.sc. Klara Barić, ovlaštena voditeljica projekta “Implementacija načina obrade tla u integrirani sustav proizvodnje soje”. Projekt je financiran kroz Program ruralnog razvoja.

Program ruralnog razvoja predviđa sredstva za potporu znanstvenom istraživanju (Mjera 16). Podnošenjem zahtjeva za potporu u tipu operacije 16.1.1. “Potpora za osnivanje operativnih skupina”, Agronomski fakultet u Zagrebu dobio je priliku za realizaciju projektne ideje koju je prijavila prof.dr.sc. Klara Barić, ovlaštena voditeljica projekta naziva “Implementacija načina obrade tla u integrirani sustav proizvodnje soje”. Ideja projekta prijavljena je 03.04.2018. u okviru natječaja u mjeri 16 za tip operacije 16.1.1. koja ima za cilj potporu za osnivanje “operativnih skupina”. Nakon prijave, 20.08.2018. obaviješteni su o pozitivnoj ocjeni administrativne kontrole zahtjeva za potporu 16.1.1., a ta pozitivna ocjena se odnosi na “potporu za osnivanje operativnih skupina” koju mogu činiti partneri iz četiri područja djelovanja (potrebna su minimalno dva partnera): poljoprivredna gospodarstva (ekonomske veličine 2.000-50.000 eura), javne ustanove u poljoprivredi, iz tehničkog područja (trgovina, prerada i sl.), regionalna (lokalna) samouprava i znanstvene institucije koje ujedno podnose zahtjev za potporu i odgovorne su za provedbu. “Budući da su primarni “novi” ciljevi i strategija ZPP očuvanje ruralnog prostora, zaštita zdravlja ljudi, okoliša i bioraznolikosti, projektnom idejom smo se usmjerili na poljoprivredne prakse korisne za postizanje navedenih ciljeva. Operativnu skupinu za provedbu projektne ideje predstavljaju dva partnera (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i šest OPG-ova). Međutim, Agronomski fakultet kao partner u operativnoj skupini predstavljen je s relativno velikim brojem različitih specijalista jer poljoprivreda sama po sebi integrira velik broj različitih specijalnosti koje su istovremeno u vrlo kompleksnoj interakciji. Upravo u interdisciplinarnom pristupu projektnoj ideji vidimo najveću vrijednost projektne ideje”, objašnjava prof. Barić.

Projektna ideja je usko vezana uz proizvodnju soje kao važne poljoprivredne kulturu. Štoviše, proizvodnja soje je, kao kulture koja “fiksira dušik”, posebno poticana (čl. 32. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, NN 19/2018). Pretpostavlja se da su površine pod sojom u RH posljednjih godina udvostručene zahvaljujući upravo ovom poticaju. Međutim, prema izmjeni istog Pravilnika (čl. 5., NN 42/2018), za potpore za “ekološki značajne površine” poticat će se samo proizvodnja soje na površinama gdje nije dopuštena primjena sredstava za zaštitu bilja (SZB). Povezanost navedenog i projektne ideje ogleda se u činjenici da projektna ideja uključuje sjetvu pokrovnih kultura (kao zelene gnojidbe) koja će postupno omogućiti, osim unosa organske tvari u tlo, smanjenje potrebe primjene herbicida, smanjenje emisije CO2, pozitivan utjecaj na biofazu tla i druge prednosti, čime će se stvoriti preduvjeti za korištenje potpore za “ekološki značajne površine”. U pojedinoj disciplini sudjelovat će veći broj znanstvenika i suradnika na projektu. “Na jednoj parceli svakog od šest OPG-a bit će provedeni isti planirani tretmani projektne ideje. Budući da smo bili uvjereni u važnost i vrijednost projektne ideje, na teret Zavoda za herbologiju SuZ Agronomskog fakulteta proveli smo uvodna istraživanja. Naime, važno je naglasiti da odgađanje početka istraživanja u poljoprivredi znači puno u smislu gubitka vremena (čitavu vegetacijsku sezonu)”, naglasila je prof. Barić.