Uspješne priče

Robert Kovačević: Pustimo uvoz i cijene, problem hrvatskog voćarstva je manjak svijesti o potrebi udruživanja

U šest godina obitelj Kovačević iz Križevaca koja je osnovala tvrtku Prigorje voće d.o.o. podignula je 14 hektara modernih voćnjaka u što su, zajedno s kupnjom mehanizacije, uložili gotovo 8 milijuna bespovratnog novca Europske unije i Republike Hrvatske iz Programa ruralnog razvoja.

Iako po struci i poslovanju građevinar Robert Kovačević iz Križevaca sa svojom obitelji odlučio se i za značajnija ulaganja u podizanje suvremenih voćnih nasada. U obitelji nije bilo te tradicije, njegov otac Vladimir bavio se ratarstvom, imali su dva manja vinograda i svega tridesetak stabala voća. No, Robert je u voćarstvu vidio šansu za obitelj, tim više što se u podizanje suvremenih nasada moglo konkurirati za bespovratna sredstva europskih fondova.

“U voćarstvo smo krenuli 2012. kada smo osnovali OPG čiji sam ja nositelj. Na kupljenim površinama podigao sam prvi dugotrajni intenzivni nasad šljiva površine 2,7 hektara, a poslije toga smo preko IPARD-a posadili višnje na nešto manje od tri hektara sa sustavom za navodnjavanje. Ti su nasadi u Križevcima u neposrednoj blizini obiteljske kuće, kaže Robert Kovačević. Kako su počeli širiti i modernizirati voćarstvo, vidjeli su da je poslovanje samo s OPG-om ograničavajuće, pa su zbog lakšeg plasmana 2015. osnovali tvrtku Prigorje voće d.o.o. Budući da su odlučili voće uzgajati u eko-sustavu sklopili su ugovor o eko nadzoru.

“2013. i 2014. godine posadili smo 1,6 hektara aronije, a nakon toga i jedan hektar borovnice. Krajem 2015. natjecali smo se na drugom natječaju za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja. Odlučili smo proširiti površine pod borovnicom. Tu priču pokušali smo zaokružiti upravo kroz tip operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”, objašnjava Kovačević.

“Vrijednost projekta bila je oko 8 mlijuna kuna, gdje je veći dio investicije bio u nasad borovnice 5,2 hektara s oko 13 tisuća sadnica koje smo posadili zimus i proljetos i podizanje plastenika površine 2.500 četvornih metara s oko 300 sadnica trešanja”, kaže. Tim novcem nabavili su i potrebnu mehanizaciju: traktor, prikolica, malčer, viličar… Potpora je bila 90 posto bespovratnog novca. Europska unija sufinancirala je taj projekt s 85 posto, a RH s 15 posto.

“Iako je bila dosta zahtjevna papirologija, a realizacija se prilično oduljila, mjera 4.1.1. ipak se pokazala kao povoljna. Jako dobro nam je došla za proširenje nasada i nabavu mehanizacije. Inače, naš nasad borovnice jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji ima i kompletno riješenu zaštitu od tuče, a radili smo ga tako da je u njemu moguće i strojno branje“. Također su kupili zemlju i novi nasad podignuli u selu Kompatoru kod Velike Ludine. Za šest godina podigli su 14 hektara suvremenih voćnih nasada. U vlasničkoj strukturi obiteljske tvrtke su sin Karlo, koji je i njezin direktor, te njegova majka Jagoda i otac Robert.

Zbog nepovoljnih vremenskih prilika ove godine šljive i višnje nisu dale neki rod, a s urodom aronije i mladim nasadom borovnice su zadovoljni. Kada je riječ o problemima u voćarstvu, osim vremenskih prilika, smatra da je najveći problem nedostatak svijesti o udruživanju i zajedničkom rješavanju problema od proizvodnje do plasmana.

“Pustimo prekomjerni uvoz, pustimo cijene, naš problem su usitnjene i rascjepkane površine, svatko bi prodavao na malo, nemamo dovoljno svijesti o potrebi udruživanja. Radim u građevinarstvu gdje možete dobiti kooperante, udružujemo se na raznim projektima. Kada to udruživanje preslikate u poljoprivredu sasvim je to drugačija priča. To će možda doći s mladim ljudima koji su fleksibilniji. Veliki kupci, trgovački lanci, neće pregovarati otkup sa stotinama proizvođača. Čim ste manji i proizvodnja vam je skupa. Svijest hrvatskog kupca po meni je drugi problem“. Upravo da bi postali konkurentniji na tržištu desetak proizvođača borovnice iz Zagrebačke, Križevačko-koprivničke i Sisačko-moslavačke županije razgovaraju o nekakvom obliku udruživanja.