Poljoprivredni obrt “Miks-Agro” u Zadarskoj županiji, na području koje pokriva Grad Benkovac, u mjestu Islamu Grčkom, značajan je proizvođač voća. Breskve i nektarine osnovne su kulture, ali imaju i nasade jabuka i marelica. Proizvodnja se ostvaruje na državnom zemljištu u zakupu, na površinama od 42 hektara bruto, odnosno 36 hektara neto.
Vlasnik obrta za poljoprivredu je Darko Kovačević, suvlasnica je majka Anica, a pri obavljanju brojnih poslova pomaže im otac Zvonimir. Njihov obrt korisnik je potpora iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj financirana su dva ulaganja, u podizanje protugradne mreže te kupnju poljoprivredne mehanizacije. Oba ulaganja su provedena kroz tip operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.
Inače prva prijava na natječaj bila im je 2015., kada su na prvom raspisanom natječaju za tip operacije 4.1.1. ostvarili sufinanciranje od 90 posto investicije, zahvaljujući činjenici što je odgovorna osoba u obrtu bio mladi poljoprivrednik, sin Darko koji je u dobi mlađoj od 40 godina.
– Pratili smo kroz medije kada će izići natječaj za tip operacije 4.1.1. i pripremali se. Predali smo prijavu 2015. godine, po broju osvojenih bodova bili smo 35. na listi od 500 kandidata i krenuli smo u projekt. Provedbom projekta postavljena je crvena fotoselektivna mreža na tri hektra jabuka te sedam hektara bresaka i nektarina. Pokusi su pokazali da ova mreža povećava prosječnu masu ploda, prinos te smanjuje ožegotine od sunca. Osim zaštite od tuče, poboljšanja prinosa i kakvoće plodova, zbog manje veličine otvora u usporedbi s klasičnom crnom mrežom protiv tuče, ova mreža stvara barijeru i štetnim insektima, ako se postavi i na bočnim stranama voćnjaka, kao što je slučaj u ovom našem voćnjaku – pojasnio je Darko.
– Prolaskom na natječaju i provedbom projekta oslobodili smo se velikih financijskih izdataka za osiguranje nasada, a tim oslobođenim sredstvima povećali smo poljoprivredne površine. Svake godine morali smo odvajati i do stotinjak tisuća kuna za police osiguranje od šteta. Svi ovakvi obrti u Europi imaju protugradnu opremu pa smo vidjeli prigodu da u natječaju i mi to ostvarimo – kaže Darko.
Učestale znatne štete od tuče potaknule su ih na prijavu na natječaj, neke su bile stopostotne. Tako im je prilikom velike štete 2007. godine, po polici osiguranja, osiguravajuća kuća isplatila kompletnu procijenjenu štetu od oko 700 tisuća kuna. U to vrijeme u Hrvatskoj nije bilo Mjere 17, po kojoj su police osiguranja subvencionirane u omjeru od 70 posto kao danas, pa su izdaci iznosili najmanje 100 tisuća kuna godišnje za osiguranje nasada, za 11 hektara koliko su tad imali u proizvodnji.
– Otkad smo postavili protugradnu mrežu, više ne plaćamo osiguranje, odnosno ne koristimo Mjeru 17 za sufinanciranje police osiguranja od tuče na tim površinama. Smanjio se tako i trošak, a osim zaštite od tuče, mreža stvara i povoljnu mikroklimu koja uvjetuje bolji razvoj biljaka, bolju fotosintezu i urod s kvalitetnijim i ljepšim plodovima. Istodobno štiti i od insekata, tako da smanjujemo tretiranje dva do tri puta. Naši proizvodi prodaju se u hrvatskim trgovačkim lancima, koji traže svega 30 posto od maksimalno dopuštenih ostataka pesticida, što je uređeno Zakonom o održivoj uporabi pesticida u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući mrežama mi udovoljavamo tim zahtjevima, naši su proizvodi minimalno tretirani i zdravi za prehranu – ističu.
Drugi puta su se za isti tip operacije (4.1.1.) prijavili i 2018. godine, ovog puta za sadnju novog nasada i izgradnju nove hladnjače. I na ovom su natječaju bili uspješni. Njihova je prijava pozitivno ocijenjena, te su i ovaj projekt priveli kraju. Kako suvremena voćarska proizvodnja zahtijeva opremanje nasada modernim sustavima, tako su Kovačevići i na posljednjem natječaju za tip operacije 4.1.1. za ulaganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih prijavili ulaganje u kupovinu i postavljanje za nabavu “anti-frost” sustava za preostale, dosad nepokrivene poljoprivredne površine.
– Protugradnim mrežama uspjeli smo ipak zaštititi značajan dio voćaka u proizvodnji, a kad smo ušli u nove nasade, već smo bili pripremljeni mehanizacijom za povećani obujam proizvodnje jer smo, osim mreža, nabavili i strojeve: samohodnu platformu za berbu s trakama, samohodni atomizer za prskanje voća i drugu opremu. Imamo i hale, sortirnice, hladnjače, tako da se proizvodnja odvija po najsuvremenijim metodama, a sve to ne bi bilo moguće bez ostvarenih mjera i potpora – zaključuje Darko Kovačević.
Piše: Mišel Kalajžić
Fotografije: Jure Miskovic/Cropix
