Novosti

Obrt Bitoraj: Izgradili moderan peradarnik, od jaja rade vrhunsku tjesteninu, na redu je – agroturizam

Uz koke nesilice imamo i nekoliko škotskih goveda koja im prave društvo, ali i održavaju zelene površine urednima. Želja nam je stvoriti temelje za ozbiljnije bavljenje agroturizmom, kaže vlasnik obrta Bitoraj Ivan Butković koji svoje planove uspješno realizira uz pomoć EU sredstava.

Prije gotovo punih 10 godina odnosno 2010., registriran je Obrt Bitoraj s namjerom bavljenja proizvodnjom poljoprivrednih kultura kao što su goranski krumpir i, u plodoredu, crveni radič. “Nadali smo se da bi, u cilju bržeg razvoja, mogli aplicirati i na neku od mjera EU fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. I u tome smo uspjeli”, kaže nam vlasnik Ivan Butković čiji je obrt registriran u mjestu Sunger nedaleko Mrkoplja, u Gorskom kotaru.

Tako su još 2016. godine uspješno aplicirali na podmjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja koja je doprinijela izgradnji peradarnika za uzgoj kokoši nesilica u slobodnom uzgoju. Ostvarili su pravo na 15.000 eura, no nisu stali pa su se prijavili i na podmjeru 6.2. “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području” odnosno tip operacije 6.2.1. te im je odobreno 50.000 eura i na proljeće kreću s izgradnjom ruralne kuće za odmor.

“To će vjerojatno biti prvi registrirani agroturistički projekt na području Gorskog kotara. Uz koke nesilice imamo i nekoliko škotskih goveda koja im prave društvo, ali i održavaju zelene površine urednima. Želja nam je stvoriti temelje za ozbiljnije bavljenje agroturizmom kako bi posjetitelji jednoga dana, osim same kupnje naših proizvoda, mogli uživati i u specijalitetima kao što su goranski krumpir, jaja, janjetina, govedina i tjestenina”, otkriva planove.

U peradarniku, u slobodnom uzgoju, imaju nekoliko stotina kokoši. “Našim kokicama osiguravamo hranidbu i boravak u uvjetima koji su najbliži prirodi pa se one slobodno kreću u modernom peradarniku i oko njega, budući da na ispaši imaju obilje trave, pijeska, zemlje i svih ostalih bitnih i hranjivih tvari. Zbog toga jaja imaju vrlo kvalitetan nutritivni sastav, sadrže više omega-3 masnih kiselina od onih koje nesu kokice u skučenim kavezima ili iz ograničenog podnog uzgoja”, ističu.

Osim proizvodnje jaja, sredinom 2019. godine s partnerima su pokrenuli proizvodnju više vrsta tjestenine rađene prema domaćoj recepturi. “U kilogram brašna stavljamo minimalno šest kokošjih jaja iz slobodnog uzgoja“, naglašava.

Sade i tradicionalni goranski krumpir, crveni i bijeli, a lani su prvi put posadili i manju količinu plavog krumpira čija boja potječe iz pigmenta antocijana iz skupine flavonoida. “Sadimo ga u zemlju koja je obrađena i obogaćena domaćim gnojem od kokoši nesilica i škotskih goveda koje također uzgajamo na farmi u sklopu gospodarstva”, kaže.

Prodaju na lokalnim tržnicama, putem web trgovina, većih trgovačkih lanaca. U Rijeci je smješten njihov ‘jajomat’ koji je nabavljen uz pomoć EU sredstava. “Iz vlastitog iskustva mogu reći da su mjere Programa ruralnog razvoja pravi vjetar u leđa, treba aplicirati i biti uporan. Naše iskustvo s institucijama je bilo vrlo dobro, o svemu smo bili na vrijeme obaviješteni i dobili odgovore na sva pitanja i nedoumice. Žalim što više goranskih poljoprivrednika ne iskorištava sredstva iz EU fondova jer, s obzirom na uvjete i stupanj razvijenosti, iskoristivost bi mogla biti značajnija”, ističe i dodaje da im je u planu daljnje proširenje poslovanja te će aplicirati i na neke druge mjere.

„No, želim napomenuti da ništa ne ide bez vlastitih ulaganja. Svi koji misle da će projekt pokrenuti samo sredstvima iz EU fondova, u velikoj su zabludi, jer se često pokaže da je za zatvaranje financijske konstrukcije potrebno uložiti i vlastita sredstva”, kaže i naglašava kako bi bilo dobro da ima više kušaonica na goranskim OPG-ovima, a za koje se također mogu dobiti bespovratna sredstva iz EU fondova.