Drugi dan konferencije 5. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Tuheljskim Toplicama bio je u znaku konkretnih pitanja s terena – kako europske poljoprivredne politike funkcioniraju u praksi, koliko su administrativno provedive i mogu li odgovoriti na stvarne potrebe proizvođača.
Središnji dio programa obilježio je panel „Novi ZPP u praksi – između održivosti i administracije / ZPP na terenu: od papira do polja“, koji je okupio predstavnike europskih i nacionalnih institucija izravno uključenih u oblikovanje i provedbu ZPP-a.
Nikša Tkalec, opunomoćeni ministar u Stalnom predstavništvu RH pri EU, istaknuo je da pregovori o novom financijskom okviru tek započinju te da države članice, uključujući Hrvatsku, još imaju prostor utjecati na konačna rješenja. Naglasio je kako je poljoprivreda jedna od najosjetljivijih politika EU-a, ali i područje u kojem se kroz pregovore redovito uspijeva poboljšati početne prijedloge Komisije.
Predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj, Hristo Hristov, pojasnio je da se aktualni prijedlog ZPP-a oblikuje u bitno drukčijim političkim i sigurnosnim okolnostima nego ranije, zbog čega Komisija inzistira na većoj fleksibilnosti i mogućnosti prilagodbe budućim krizama. Prema njegovim riječima, cilj je zadržati snažnu poljoprivrednu politiku, ali uz drukčiji način raspodjele i upravljanja sredstvima.
Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, naglasila je da se u novom razdoblju planira veće usmjeravanje sredstava prema proizvodno vezanim plaćanjima, čime se želi nagraditi aktivna proizvodnja. Istaknula je i osjetljiv prijedlog prema kojem bi poljoprivrednici u mirovini mogli izgubiti pravo na izravna plaćanja, upozorivši da bi takva mjera u Hrvatskoj imala snažne posljedice na strukturu gospodarstava i kontinuitet proizvodnje.
Na provedbene izazove upozorio je Saša Bukovac, pomoćnik ravnatelja APPRRR-a, istaknuvši da se pojednostavljenje pravila često u praksi pretvara u dodatnu složenost. Naglasio je kako administracija mora istodobno osigurati fleksibilnost za poljoprivrednike i strogu kontrolu trošenja europskih sredstava, što je jedan od najvećih izazova sustava.
Sudionici su se složili da prelazak s dosadašnje uvjetovanosti na koncept „odgovornog upravljanja“ predstavlja priliku za razumljiviji sustav, ali i rizik ako se nova pravila ne budu jasno i dosljedno primjenjivala.
Uz raspravu o ZPP-u, drugi dan konferencije otvorio je i teme digitalne poljoprivrede te pametnog navodnjavanja, kao ključnih alata za prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti sektora.
Poruka panela bila je jasna – novi ZPP mora biti provediv, razumljiv i prilagođen stvarnim uvjetima na terenu. Samo tako europske politike mogu prijeći put od administrativnih dokumenata do stvarnog učinka na hrvatskim poljima.
