Novosti

Nešto skroz posebno – Vila ‘Nai 3.3‘ dragulj među maslinama

Čudesna vila ‘u spilji’, u samom kamenu, nevidljiva na prvu, u potpunosti uklopljena u krajobraz Dugog otoka, životni je projekt svjetski nagrađivanih maslinara Gorana i Nives Morović te najnovija fascinantna zamisao arhitekta Morskih orgulja u Zadru Nikole Bašića.

Stoljetni maslinik iz kojeg nastaje ulje Nai 3.3, redovito nagrađivano najvažnijim svjetskim priznanjima, dobio je i svoju kuću – Vilu “Nai 3.3”. Životni je to projekt Gorana Morovića (61), građevinara i maslinara, koji je na svojoj djedovini na Dugom otoku kroz ovaj objekt pod isti krov stavio proizvodnju i kušanje ulja te luksuzni smještaj. Vila “Nai 3.3” trenutno je najskuplji hotel u Hrvatskoj. Poseban je to objekt. Po riječima njegova vlasnika, u ovoj je kući jedina simetričnost asimetrija, a glavno je pravilo da u njoj nema klišeja.

”To je zapravo uljara koja je htjela biti više od uljare” – kaže nam Goran Morović koja je dijelom sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Kuću je projektirao veliki arhitekt Nikola Bašić, kreator, među ostalim, Morskih orgulja, Pozdrava Suncu, spomen-križeva na Kornatima… Cijeli svoj radni vijek Bašić mijenja vizure Dalmacije. Kuriozitet je ovog hotela da on gotovo nimalo nije promijenio vizuru okoliša. Zdanje je okruženo maslinama i suhozidima: Morovićevi su preci nazidali oko 2,5 kilometra suhozida, a on je dodao još toliko. A vila “Nai 3.3″ maksimalno se uklopila, pa s udaljenosti izgleda tek kao produžetak tog pomno složenog kamena. Čak i krov ima dvojaku funkciju – on je ujedno i vrt na kojem raste bilje, pa i neki korovi. ”Djedovi mi ne bi bili sretni da vide što sam sve zasadio” – govori Morović osvrćući se na te korove.

Detaljnije objašnjava ideju iz koje je nastalo ovo impresivno, a opet nenametljivo zdanje.

”Projektni je zadatak bio pod isti krov staviti proizvodnju maslinova ulja, kušaonicu i smještaj u kategoriji “The Leading Hotels of the World”” – kaže Morović, pa objašnjava da je uvrštavanje u taj prestižni koncern prošle godine tražilo više od 300 hotela, a primljeno ih je samo 17. Oni su sa svojih osam soba, u kojima se nalaze po dva kreveta, drugi najmanji objekt u ovom prestižnom izboru.

”Za uvrštavanje u selekciju “The Leading Hotels of the World” morate ispuniti oko tri stotine kriterija. U pravilu većina od 400 objekata ima 50 do 100 soba, a najčešće su smješteni u velikim gradovima, metropolama, ili na mondenim mjestima poput St. Tropeza ili St. Moritza. Mi se ne uklapamo u te kategorije… No u nekim su slučajevima lokacije blizu nekih prirodnih ljepota, unikatnih krajolika. Mi smo svoj pandan tome vidjeli u Kornatima” – govori.

Nikola Bašić ovu je vilu nacrtao na papiru još 2013. godine. Njezina je gradnja počela prije dvije godine, a prvi su gosti u nju stigli početkom ovog ljeta.

Troškovi građenja su bili veliki, što dijelom proizlazi iz činjenice da je cijela kuća izgrađena od materijala koji je dobiven iz brda u kojem je zdanje i smješteno.

”Materijal iz iskopa je podrobljen, prosijan i ugrađen u beton kuće, a i sav kamen koji je tu iz istoga je mjesta” – govori Morović. Doista, kuća je zapravo napravljena u stijeni, što se vidi i u jednom od nekoliko dvorišta u hotelu koje je terasa “Grotte 11 000”, jednog od dvaju restorana koji se tamo nalaze. Atipična je to terasa – na jednoj je strani omeđena golemom i golom stijenom.
Vila “Nai” pravo je osvježenje u turističkoj ponudi Dugog otoka.

‘Rekao bih da je ovaj projekt atipičan i po svojoj društvenoj dimenziji. Kad se promatra otočka demografija, vidljiv je trend odlaska ljudi u veće sredine. Nama su pak došli ljudi iz Europe, Azije, iz drugih hrvatskih gradova… Na otocima samo treba stimulirati veću količinu projekata koji mogu izazvati zanimanje i kod onih koji dolaze izvana” – kaže.

Ali projekt je poseban i u građevinskom smislu…

”Da, jest. Različit je od svega onoga na čemu sam radio u prethodnih više od 30 godina u građevinskom sektoru. Ja sam po edukaciji diplomirani inženjer graditeljstva. Kad govorimo o financijama, problem je i graditi jednoetažni objekt. On po četvornome metru košta više od objekta na više etaža, pa je onda tu i činjenica da je ukopan u stijenu, da je neuobičajene geometrije… Nastao je na izohipsi želeći se uklopiti u teren. Nastao je po članku Zakona o građenju za izgradnju izvan građevinske zone, pa mu je tako definirana katnost i ukopanost u teren. Ako imate tri ili više hektara zemlje, možete sagraditi 1400 kvadrata podruma i prizemlja, od čega tisuću kvadrata mora biti potpuno ukopani podrum, dok 400 može činiti prizemlje. Bašić je to pravilo okrenuo u svoju korist; rekao je da je sve što on ne vidi – podrum” – kaže Morović.

No problema je bilo, otok nema infrastrukturu, pa je stvar često bila komplicirana. No uvijek se gledalo kako projekt prilagoditi lokaciji. Jedan od primjera je bazen u njihovu wellness centru. U njega se pumpa morska voda, radi autentičnijeg doživljaja, ali ponajprije zato što je voda na otoku luksuz.

Inače, sve je u ovoj kući prilagođeno maslini. Goran i njegova supruga Nives veoma su posvećeni maslinama. Objašnjavaju kako gorčina ulja znači da je ono bogato polifenolima, što, laički rečeno, znači da od tog ulja neće rasti kolesterol u krvi; dapače, ono je vrlo zdravo, ublažava bolove, kemijska mu je formula slična onoj ibuprofena. “Slađe” će vam ulje pak povećati kolesterol… No jedete ga jer je fino…

U kuhinjama dvaju restorana koji su u hotelu koristi se isključivo ulje proizvedeno od maslina što rastu na ovom posjedu. Od njihovih se maslina rade i pripravci za spa, a čaj od masline sastavni je dio doručaka…

Kada govorimo o gastronomiji, dva su restorana konceptualno prilično različita. “3.3” je orijentiran na fine dining, dok “Grotta 11 000” nudi meso i ribu s roštilja te kruh ispod peke. U restorane se inače može doći jesti bez obzira na to jeste li gosti hotela ili niste, no broj mjesta ograničen je kako bi atmosfera ostala mirna i intimna. Valja napomenuti da su i u jednom i u drugom cijene vrlo pristupačne. ”Brojke 3.3, koje su ime restorana, stoje i uz “Nai”, ime našeg ulja. “Nai” je dalmatoromanska riječ za snijeg, koji je jako važan za život masline, on ubija nametnike i omogućuje kvalitetan urod. A na Dugom otoku je prije sto godina u prosjeku godišnje bilo 3,3 dana u kojima je padao snijeg. Drugi restoran pak nosi ime “Grotta 11 000″. Gdje smo našli tu brojku? Prije 11 tisuća godina ovdje je na otoku živio najstariji Dalmatinac Šime” – govori Morović.

Supruga Nives i on nikada se prije nisu bavili turizmom. No našli su ljude koji za njih vode hotel, oni su Lana i Denis Galić. Ona je direktorica, a on chef i direktor operacija hotela.

Denis Galić nam pojašnjava više o gastronomskom dijelu priče. Restoran “3.3” ima samo 22 sjedeća mjesta, što je kapacitet koji zadovoljava sve uvjete fine dininga. ”Meni je baziran samo na ribi i najboljim sastojcima iz Jadrana, preko sirove ribe do škampa, pa onda i filetirane ribe, hobotnice, rakova… Koncept je vrlo organski, upotrebljavamo i jariće te dosta sira. Kozji su proizvodi specifični za Žman, a od mlijeka i sami pravimo jogurte, kefire, dio sireva…” – govori Galić, koji je sa svojim timom na otoku već dva mjeseca. U tom su periodu prikupljali lokalno bilje, divlji origano, motar, koji su ukiselili, žutenicu, koja je podvrsta maslačka, a koriste je za dimljeni rižoto…

”Sve je lokalno, organski, u skladu s pričom našeg maslinova ulja” – govori.

Razgovaramo i s Lanom Galić, direktoricom hotela. Objašnjava: da bi mjesto bilo proglašeno dijelom “The Leading Hotels of the World”, ono mora biti neobično, mora imati posebnosti u kontekstu arhitekture, pozicije, koncepta, vlasnika…

”Primaju samo pet posto svih aplikanata. Kad ste punopravni član, šalju vam tajne goste, pa svaki put morate pokazati maksimalni nivo usluge, čistoće… Gosti dobivaju upitnik, na kojem nas moraju ocijeniti savršeno. Ovdje se ne radi kategorizacija koju imate zauvijek. To nije samo standard opremanja, nego i usluge” – tumači.

U konačnici, i voditelji i vlasnik hotela zaključuju: ”Spremni smo od ovoga objekta napraviti doista posebno mjesto.”

Sufinanciran EPFRR (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) sredstvima

Morović kaže da mu je ovo prvi projekt u životu koji je počeo – na kredit. Objekt je sufinanciran sredstvima ESIF-a, a garancije daju HAMAG i HBOR. A dio novca, 1.482.500,00 kn dobili su iz potpora u sklopu Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. iz natječaja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za tip operacije 4.2.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima – ulaganja u izgradnju i opremanje pogona za proizvodnju maslinova ulja.

Piše: Tena Šarčević/GLOBUS

Fotografije: Tom Dubravec/Cropix