Novosti

Mediteranska delicija proizvedena na istoku Lijepe naše konkurira i na međunarodnom tržištu

Proizvodnja pršuta u Slavoniji! Mnogi su na tu ideju Marka Pipunića, vlasnika “Žito grupe” iz Osijeka. Ideja da se jedna uvriježeno mediteranska suhomesnata delicija proizvodi u kontinentalnom podneblju nije se činila da može donijeti uspjeh. No osam godina poslije iz mesne industrije “Prosciutto Pannonico” d.o.o. godišnje iziđe 150.000 pršuta.

– Ideja uprave “Žita” bila je pokretanje nove djelatnosti kao nastavak razvoja i širenja poslovanja u strukturi “Žito grupe”. Pokretanje proizvodnje pršuta, salama i trajnog sušenog mesa imalo je za cilj stvarati proizvode s većom dodanom vrijednošću umjesto dosadašnje prodaje žive stoke. “Žito grupa” jedan je od najvećih proizvođača svinja u Hrvatskoj i do pokretanja vlastite mesne industrije svu svoju proizvodnju svinja plasirala je drugim prerađivačkim industrijama. Danas to više nije tako jer značajan dio vlastita uzgoja usmjeravamo u vlastitu mesnu industriju. Na taj smo način ostvarili dva vrlo značajna efekta – da imamo mesnu industriju koja ima osiguranu kvalitetnu i provjerenu sirovinu sa slavonskih farmi te da smo lanac vrijednosti zadržali unutar “Žito grupe”. Dodatni cilj menadžmenta bio je i kroz jedan novi investicijski val u istočnoj Hrvatskoj afirmirati i ojačati prehrambenu industriju, koja bi mogla konkurirati i na međunarodnom tržištu s vrhunskim proizvodima. Pri tome smo računali na dodatni efekt pokretanja vala zapošljavanja mladih ljudi u Slavoniji, kojima bi se pružila mogućnost ostanka na ovom prostoru umjesto težnji odlaska u inozemstvo – govori nam Dinko Klepo, direktor mesne industrije “Prosciutto Pannonico”.

Priznaje da su počeci bili izazovni jer su se susreli s potpuno novim segmentima poslovanja, no “primjenom najsuvremenije tehnologije, strpljivim radom našega mladog tima u proizvodnji, marketingu i prodaji stvorili smo brend DOBRO, koji ima vrlo visoku prepoznatljivost na hrvatskom tržištu, koje se očituje u kvaliteti i posebnosti naših proizvoda”.

– Vrijeme zrenja pršuta DOBRO minimalno je 400 dana i radi se isključivo od naših svinja s hrvatskih farmi – rekao je Klepo.

Proizvodni pogon smjestili su u Čepinu kod Osijeka, a lokacija je odlična i zbog blizine autoceste A5. Značajnu ulogu u podizanju i opremanju objekata imali su i fondovi EU-a.

– “Žito grupa” je bila aktivna u povlačenju bespovratnih sredstava i u pretpristupnom razdoblju korištenjem sredstava SAPARD I IPARD programa. Međutim, tada smo u velikoj mjeri bili ograničeni u korištenju sredstava zbog naših prevelikih kapaciteta.

Svaki vid potpore je uvijek pozitivan, no s ulaskom u EU otvorili su nam se puno veći financijski okviri potpora, na temelju kojih se moglo početi planirati velike investicijske projekte, koji su nam pružili stvarni pomak naprijed te unaprjeđenje i utjecaj na hrvatsku prehrambenu industriju.

Prijavili smo se na natječaj tip operacije 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima s projektom “Izgradnja i opremanje pogona za proizvodnju pršuta”. Ovo nam je bio prvi veliki projekt u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020., koji smo prijavili, izgradili te dobili predviđenu potporu od 37,671.821.80 kuna – veli Klepo. Inače, u projekt izgradnje i opremanja pogona za proizvodnju pršuta uloženo je oko 90 milijuna kuna, pri čemu je pogon opremljen visokosofisticiranom i automatiziranom opremom.

Sredstva za financiranje projekta bila su osigurana putem dugoročnih kredita poslovnih banaka. Potpora koju su dobili bila je i jedan od ključnih razloga ulaska u ovu investiciju, a pri samome apliciranju na projekt puno su im pomogle projektantske tvrtke, kao i vlastiti kadrovi unutar “Žito grupe”. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju , ispunila je njihova očekivanja.

– Česte radionice i savjetovanja dali su ključne smjernice za kvalitetnu i uspješnu provedbu projekata – kazao je Klepo.

S obzirom na iskustva, iz ove tvrtke ističu kako svaki poduzetnik koji razmišlja o pokretanju nove poslovne aktivnosti ili proširenju postojeće treba razmišljati o mogućim izvorima sufinanciranja koja se nude putem fondova EU-a.

– Tijekom provedbe projekta potrebno je pratiti propisane procedure od provedbenih tijela, kako se ne bi dogodila greška u koracima te dovelo projekt do situacije smanjenja potpore ili njezina odbijanja. EU, kao i svaka zemlja članica, na ovaj način osigurava zadržavanje ljudi i proizvodnje u ruralnom prostoru. Provedba ovog projekta dala nam je jasnu smjernicu kako trebamo i ubuduće provoditi velike projekte za koje tražimo pomoć u vidu bespovratnih sredstava, a rezultat takvog pristupa je još niz uspješno provedenih projekata u segmentu primarne poljoprivredne proizvodnje, zaštite okoliša te obnovljivih izvora energije – zaključio je Klepo.

Piše: Nikola Patković

Fotografije: Vlado Kos/Cropix