Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se u tom brdskom području bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste.
Da i Hrvatska može biti zemlja koja obećava potvrđuje primjer Daria Colnara (27) mladog magistra agronomije, (smjer voćarstvo) iz Liča općina Fužine, koji je svoju egzistenciju odlučio ostvariti u Domovini. Nije jedan od onih, kaže, koji namjerava spakirati kofere i krenuti put Irske. Na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake, koje se bavi stočarstvom i u programu je očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, zaživio je, zahvaljujući njemu, uzgoj aronije i sibirske borovnice, bobičastog voća koje u tom kraju ima svoju tradiciju. Doduše, nisu to potonje vrste poput divljih malina i kupina, ali i njima, kaže naš sugovornik, odgovara klima Gorskog Kotara. Na OPG-u Starčević koje njeguje i hortikulturnu djelatnost zaživjelo je 2012. godine oko 700 sadnica aronije, a prije četiri ljeta 450 sadnica sibirske borovnice poznate i kao haskap. Kod njih još rastu i ogrozd, maline, kupine, mongolske odnosno američke borovnice, crni i crveni ribizl ali i mini sibirski kivi (Actinidia arguta) sorte ISSAI. Potonje je voće, kaže Dario, ponajprije za njihovu upotrebu, jer im je registrirani uzgoj na gospodarstvu prvenstveno aronija i sibirska borovnica. Kako voli istraživati i baviti se novim voćnim vrstama, odlučio se i na mini sibirski kivi, mongolske trešnje, peruanske jagode, mini guave, karelo gorke dinje, babako planinske papaje, mrežastog Sikkim krastavca… Gospodarstvo im je registrirano 2003. a u poslu sudjeluje cijela obitelj, utoliko više jer namjeravaju ustrojiti i turističku djelatnost. Zatvorili bi tako krug ponude poljoprivrede, prodaje i turizma. Gospodarstvo, podsjećamo, sudjeluje i u programu očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, a s obzirom da se nalaze u gorsko-planinskom području sa značajnim prirodnim ograničenjima, korisnici su IAKS mjere 13 odnosno podmjera 13.1. i 13.2. Programa ruralnog razvoja.
„Što god da nam se daje, bolje je i lakše nam je, jer svaka je pomoć dobrodošla”, kaže mr. Colnar čije gospodarstvo ostvaruje i plaćanje potpora u gorsko – planinskim područjima i onima sa značajnim prirodnim ograničenjima. Za uzgoj zaštićene im pasmine buše, kojih imaju 12, po odraslom grlu bik, krava dobivaju 2.500 kuna a za ovce riječ je o sedamdesetak kuna po jedinki. Za zaštićene pasmine ovaca poput krčke i creske ovce odnosno dalmatinske pramenke i drugih, potpora je uzgajivačima doznajemo i par stotina kuna. Kada se uđe u program očuvanja zaštićenih pasmina u njemu minimum valja biti pet godina odnosno sudionici programa prolaze sustavne izobrazbe za što je zadužena Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba. Učeći se, sudionici se među ostalim upoznaju o (novonastalim) klimatološkim uvjetima, korištenju pesticida, mjerama ruralnog razvoja i dr. Na OPG-u k tome, na oko tridesetak hektara zemlje, osim 15-ak jelena lopatara ima još i fazana, paunova, ukrasnih kokoši, konja pasmine Haflinger odnosno ovaca suffolki i solčavsko – jezerskih. Da nije potpora, dodaje, smanjio bi se broj uzgoja zaštićenih pasmina životinja. “Naš je OPG u gorsko – planinskom području gdje doista jesu otežani uvjeti uzgoja stoke, počevši od konfiguracije terena do specifičnih klimatskih uvjeta odnosno oštre zime”, kaže Goranin. Dodaje da je, kada zapadne snijeg, problem doći i do štale. Za tamošnje izvorne krave buše obitelj mu se odlučila jer je to izdržljiva životinja, skromnijih zahtjeva, nije boležljiva, dostatna joj je i skromnija prehrana odnosno ne traži ekstra dodatke prehrani poput određenih silaža i smjesa a i sa tamošnjeg je područja. Prijavili su se i na podmjeru 6.2 odnosno 6.4 Programa ruralnog razvoja za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Podmjera 6.2 osigurala bi im 50.000 eura a 6.4 za sve planirano budući da je iznos potpore do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između 3.500 i 200.000 eura 200.000 eura.
