Nekategorizirano

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode

Biološka raznolikost je raznolikost svih živih organizama i svih staništa. Ona uključuje raznolikost i varijabilnost života na Zemlji u svim njegovim oblicima i interakcijama, gdje svoje mjesto pronalaze raznolikosti unutar vrsta i među njima te raznolikosti ekosustava.

Dana 22. svibnja u Republici Hrvatskoj se obilježavaju Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode.

Obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti započelo je 1993. godine kada su Ujedinjeni narodi po prvi puta naglasili važnost bioraznolikosti u održivom razvoju, -vezani za donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti 22. svibnja 1992. Također, Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2003. Odlukom Hrvatskog sabora.

Iako svaki Dan bioraznolikosti ima svoj poseban značaj  u segmenima: zaštite okoliša, poljoprivrede i šumarstva, pružajući doprinos ublažavanju  i prilagodbi na klimatske promjene, zaštiti od pojave invazivnih stranih vrsta , ovogodišnje globalno obilježavanje sa sobom donosi obnovljeni osjećaj nade usvajanjem Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, usvojenog na 15. konferenciji UN-ove konvencije o biološkoj raznolikosti (COP 15). Stoga se ove godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom: „From Agreement to Action: Build Back Biodiversity“, koji se treba prepoznati kao prenošenje teorije u praksu, odnosno, aktivno usmjerenje na aktivnosti obnavljanja biološke raznolikosti.

Strategija o bioraznolikosti, jedna je od ključnih inicijativa europskog zelenog plana, koji ima za cilj nastanak klimatski neutralnog održivog gospodarstva Europske unije do 2050. godine. Prema Strategiji bioraznolikosti do 2030. godine na području Europske unije:

  • trebaju biti obnovljena značajna područja degradiranih ekosustava i ekosustava koji su bogati ugljikom, a najmanje 30 % kopnenog i morskog područja treba biti u povoljnom stanju očuvanosti ili barem pokazivati pozitivan trend;
  • primjena i rizik od kemijskih pesticida trebaju se smanjiti za 50%;
  • treba se povećati broj oprašivača;
  • minimalno 10% poljoprivrednog zemljišta trebaju zauzimati elementi krajobraza;
  • treba se povećati udio ekološke poljoprivrede za 25% te povećati zastupljenost agrookolišnih praksi;
  • na području Europske unije treba posaditi tri milijarde novih stabala uz poštovanje svih ekoloških načela;
  • najmanje 25 000 km rijeka ponovno treba biti slobodnoga toka;
  • treba postići značajan napredak u sanaciji onečišćenih tala;
  • broj vrsta unutar crvenog popisa, ugroženih od strane invazivnih stranih vrsta treba smanjiti za 50 %;
  • gradovi s najmanje 20 000 stanovnika trebaju imati ambiciozne planove podizanja urbanog zelenila;
  • na osjetljivim zelenim gradskim površinama neće se koristiti kemijski pesticidi;
  • biljna hraniva iz gnojiva trebaju se smanjiti za 50 %, čime će se umanjiti upotreba gnojiva za minimalno 20 %;
  • negativan utjecaj ribolovnih i eksploatacijskih aktivnosti na osjetljive vrste i staništa uključujući morsko dno, treba znatno smanjiti kako bi se postiglo dobro stanje okoliša;
  • usputni ulov treba izbjeći ili smanjiti na razinu koja omogućuje oporavak i očuvanje vrsta.

Ministarstvo poljoprivrede sustavno i kontinuirano provodi aktivnosti usmjere na obnavljanje biološke raznolikosti. Naime, za provođenje specifičnog cilja 6. Zajedničke poljoprivredne politike EU 2023. – 2027. godine pod nazivom: „Doprinos zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, jačanje usluga ekosustava i očuvanje staništa i krajobraz“, Ministarstvo je osiguralo 892.047.422 eura za postizanje ciljeva usmjerenih obnavljanju biološke raznolikosti kroz intervencije Strateškog plana, koje će poljoprivrednici i ostali dionici provoditi od ove godine te time aktivno doprinositi očuvanju biološke raznolikost unutar ruralnog prostora Republike Hrvatske, a to su:

  •          Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina
  •          Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima
  •         Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina
  •          Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)
  •          Savjetodavne usluge i tehnička pomoć
  •          Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze
  •          Racionalizacija selećeg pčelarstva
  •          Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela
  •          Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima
  •          Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama
  •          Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja
  •          Ekološki uzgoj
  •          Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi
  •          Očuvanje obilježja krajobraza
  •          Očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika
  •         Plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima
  •          Potpora za ograničenje u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS)
  •          Neproizvodna ulaganja u poljoprivredi za prirodu i okoliš
  •          Rekonstrukcija (konverzija) degradiranih šuma