Uspješne priče

Predstavljamo Vam najuspješnije ugovorene i završene projekte Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

  • +

    Eko mandarine s OPG-a Prović: Nikad nije kasno za napraviti preokret u proizvodnji

    Nije lako napraviti zaokret, promijeniti se, ali shvatili smo da nikad nije kasno napraviti pravu stvar, nanovo učiti, stjecati nove spoznaje. Za to treba puno rada, ručne obrade, a ponajviše ljubavi, kaže Vlaho Prović čijemu je OPG-u koji se bavi ekološkom proizvodnjom puno pomogla IAKS mjera 11.

    Za manje od tjedan dana, točnije 25. rujna, na OPG Prović Vlaho – Ekološki uzgoj mandarina i maslina, započet će berba ranih sorti mandarina. S nasada u vlasništvu OPG-a koji se nalazi u Opuzenu, u središtu bajkovite Delte Neretve, a koji se bavi ekološkom proizvodnjom citrusa – mandarina, naranči, limuna i klementina te proizvodnjom maslina i maslinovog ulja, očekuje se urod od 30 tona.

    Mali je to OPG, kažu nam otac i sin, Ivica i Vlaho Prović, s poljoprivrednom površinom od 3,4ha. Iskrčili su stare nasade mandarina i koštičavog voća od 2012. do 2014. te posadili nove nasade citrusa i maslina. Mandarina im čini 80% proizvodnje. Zaokret su napravili 2016., kada su svu proizvodnju, na šest parcela, prijavili u ekološku poljoprivredu. Okreću se ekološkoj proizvodnji, te od nadzornih stanica dobivaju EKO certifikat proizvodnje u prijelaznom razdoblju.

    “Radeći na zemlji, razgovarajući s ljudima, promatrajući prirodu koja nas okružuje, uvidjeli smo da je krajnje vrijeme da se čovjek prestane boriti protiv prirode. Nije lako napraviti zaokret, promijeniti se, ali shvatili smo da nikad nije kasno napraviti pravu stvar. Za to treba puno rada, ručne obrade, a ponajviše ljubavi. Ljubavi ne nedostaje, ona seže iz djetinjstva, poljoprivreda je oduvijek bila osnovna djelatnost naše obitelji”, kažu otac i sin čiji je OPG osnovan 2003.

    Uslijedilo je najteže – plasiranje plodova na tržište. Uloženo je puno truda u pronalaženju pravih kupaca, koji će prepoznati trud i kvalitetu ekološkog proizvoda. I kad im je bilo najteže, nisu se pokolebali, a reakcije njihovih kupaca bile su jako dobre, zadovoljni su kvalitetom, slatkoćom i svježinom ploda. “Za ući u ekološku poljoprivredu, prva i osnovna stvar koja je bitna, je da i sami morate tako živjeti! Također, morate prijaviti svu svoju proizvodnju na svim parcelama, a ne samo jedan dio”, kaže Vlaho Prović, mladi poljoprivrednik i nositelj gospodarstva.
    Obvezno razdoblje prelaska sa konvencionalne na ekološku poljoprivredu (višegodišnji nasadi) traje tri godine, tzv. prijelazno razdoblje (da se zemlja i biljka očiste od konvencionalne upotrebe), kojeg možete skratiti na dvije godine, ako su vam sve analize jako uredne. Tada dobivate EKO certifikat za prijelazno razdoblje. Nakon treće (druge) godine, dobivate puni EKO-certifikat. “U ovome morate biti punih pet godina i normalno i nakon toga”, kaže Vlaho.

    Neke Mjere Programa ruralnog razvoja, dodaje Vlaho, pokazale su se jako korisnim za male OPG-e, dok su druge mjere, nažalost, nedostižne. “Nas je jako zanimala IAKS Mjera 11. – Ekološki uzgoj. Ova Mjera nam je puno pomogla u početnoj proizvodnji”, dodaje Vlaho.

    Kako otkriva, M11 – Ekološki uzgoj odnosno Podmjere 11.1. Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja, korisnici mogu biti poljoprivrednici ili grupe poljoprivrednika upisani u Upisnik poljoprivrednika, koji odgovaraju definiciji aktivnog poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi, čije su površine upisane u ARKOD sustav, koji su u prijelazu na ekološku proizvodnju. Potpore su sljedeće: Oranice 347,78 EUR /ha, Višegodišnji nasadi 868,18 EUR/ha, Povrće 576,94 EUR /ha, Trajni travnjak 309,94 EUR /ha.

    Tu je i Podmjera 11.2. Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja, a potpore su: Oranice 289,92 EUR /ha, Višegodišnji nasad 723,48 EUR /ha, Povrće 480,78 EUR /ha, Trajni travnjak 258,28 EUR/ ha.

    “Potpora je bespovratna u vidu godišnjeg plaćanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda i dodatnih troškova koji su rezultat usklađivanja s posebnim uvjetima, a koji nadilaze minimalno propisane uvjete. Pozivamo sve poljoprivrednike dobre volje i ako imaju snage i mogućnosti da uđu u ekološku poljoprivredu”, poziva Vlaho dodajući da su se prijavili i na Mjeru 6 odnosno tip operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima“, do 20.000 eura.

    “Velika nam je želja nabaviti mali polovni voćarski traktor i bočnu unutar-rednu frezu, koja bi nam uvelike pomogla u okopavanju mandarina”, dodaje Vlaho.

  • +

    Poliranje bisera Gorskog kotara – kanjon Kamačnik dobiva turističko-edukativnu stazu

    Uspostavom turističko-edukativne staze uz tok Kamačnika, na potezu od zaseoka Vujnovići do izvora Kamačnika, ukupne dužine oko 1.600 metara, u krajobraz će se unijeti percepcijska raznolikost i stvoriti bajkovit ambijent. I to sve zahvaljujući iskorištenim sredstvima Programa ruralnog razvoja.

    Kanjon Kamačnik jedan je od bisera Gorskog kotara, mjesto na kojem ćete se i u vrijeme najvećih vrućina uspjeti rashladiti. Šetnica u kanjonu Kamačnik zbog blagog uspona predstavlja idealno izletište, a kako bi kanjon uspostavom nove šetnice privukao još više posjetitelja, partneri, Javna ustanova Priroda i Grad Vrbovsko, prijavili su se na natječaj iz mjere 8. podmjere 8.5. operacije 8.5.2. Programa ruralnog razvoja. “Temeljem raspisanog natječaja, provedbe mjere M08 Potpora za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, Podmjere 8.5. Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava, tipa operacije 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture, Javna ustanova Priroda i Grad Vrbovsko su krajem 2016. prijavili projekt naziva ‘Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na području značajnog krajobraza Kamačnik (I. Faza)’. Nakon provedenih nekoliko faza ocjena projekta, u srpnju 2018. donesena je Odluka o dodjeli sredstava za projekt u iznosu od 415.893,75 kuna. Projekt se u cijelosti financira bespovratnim sredstvima, a obuhvaća uspostavu turističko-edukativne staze uz tok Kamačnika na potezu od zaseoka Vujnovići do izvora Kamačnika, ukupne dužine oko 1.600 metara. Uređenje staze unosi minimalne, ali kvalitativne promjene u neposredni krajobrazni prostor jer se implementacijom novih elemenata i revitalizacijom neprohodne i danas naizgled neatraktivne postojeće šumske staze, u krajobraz unosi percepcijska raznolikost i stvara ugodan i pomalo bajkovit ambijent”, kaže ravnateljica Javne ustanove Priroda Sonja Šišić.

    Na goranskom se području u proteklih nekoliko godina pripremalo više projekata. Svakako valja spomenuti Centar za posjetitelje o velikim zvijerima u Staroj Sušici za čiju je realizaciju krajem srpnja potpisan Ugovor o sufinanciranju bespovratnim sredstvima dobivenim na natječaju za Promicanje održivog korištenja prirodne baštine, koji je također bio sufinanciran iz EU fondova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 7,1 milijuna kuna, a izvršit će se rekonstrukcija i uređenje objekta u kojem će kroz multimedijalan postav biti prezentirana bogata prirodna baština Gorskog kotara te tri velike zvijeri koje tu žive: vuk, medvjed i ris. U završnoj fazi realizacije je i projekt uređenja nove tematske staze o risu u park-šumi Golubinjak.. Završena je i glazbeno-didaktička Panova staza u Kamačniku. Na Panovoj stazi postavljeno je više instrumenata: gong, zvono s notama, ksilofon, rog i potočne orgulje. “Kamačnik je omiljeno izletište u Gorskom kotaru, mjesto koje obilaze svi zaljubljenici očuvanih prirodnih ljepota i svi koji žele na trenutak pobjeći od užurbanog načina života. Kako bi se pružili dodatni zanimljivi sadržaji, uz sami vodotok uređuju se i oplemenjuju pješački putevi”, konstatira ravnateljica. “Tematska staza oplemenjuje se edukativnim panelima i odmorišnim zonama te prostorom namijenjenim za igru s tunelima od pruća, a nadovezuje se na postojeće tematske i pješačke staze. Kroz četiri edukativne cjeline posjetitelji će saznati zanimljivosti o fauni i flori samog kanjona i toka Kamačnika te fenomenu krškog izvora. Vodotok Kamačnika dugačak je 3,2 kilometara s velikim brojem kaskada, nizom brzaca i manjih slapišta. Na nekoliko lokacija duž staze postavit će se paneli na kojima će biti opisane prirodne osobitosti, postavit će se i klupice za odmor, uživanje u krajobrazu i zvukovima prirode, a neposredno uz potok na livadi postavit će se didaktički elementi za igru.” Predviđeno trajanje uređenja je šest mjeseci.

  • +

    Mislili smo da će sav naš trud nestati u pepelu, ali smo s podmjerom 5.2. dobili vjetar u leđa

    Vrijedni maslinar Jure Vukušić iz Šestanovca uz pomoć podmjere 5.2 čiji je plan pozitivno ocijenjen i odobrena mu sredstva u visini 158.782,42 kune, ponovo će prodisati punim plućima . Njegovi proizvodi od maslina će i dalje puniti austrijske i njemačke drogerije.

    Godinu dana je prošlo od kada je u katastrofalnom šumskom požaru koji je u samo jednom danu poharao četvrtinu općine Šestanovac ostavljajući za sobom apokaliptičnu sliku uništene prirode. Trajno je uništio i dio jednog od najvećih maslinika u Dalmatinskoj Zagori, onaj u vlasništvu obitelji Vukušić na lokalitetu Vukušići Donji. Tom je prilikom u potpunosti uništen sustav navodnjavanja i pedesetak stabala oblice i drobnice u kojeg je od ideje 2006. godine pa do danas uloženo nekoliko milijuna kuna. Veliki dio sredstva investitor je uložio uz pomoć kredita kao i vlastitim novcem.

    Zato je mogućnost koje pruža podmjera 5.2. “Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima” vratila osmijeh na lice Jure Vukušića vlasnika tvrtke “Jurin dvor” d.o.o. čiji je plan pozitivno ocijenjen i odobrena su mu sredstva potpore u visini 158.782,42 kune.

    Još početkom svibnja podnesen je zahtjev za potporu za podmjeru 5.2., odnosno provedbu tipa operacije 5.2.1., Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. Plan projekta Vukušići su izradili uz pomoć LAG Adriona iz Zadvarja, koji je na koncu nakon sklapanja ugovora o financiranju i završene administrativne kontrole, utvrđen kao prihvatljiv, kao i utvrđeni troškovi samog projekta.

    “Naš maslinik od 1800 stabala prostire se na površini od sedam i pol hektara. Nakon požara koji je jednostavno protutnjao rubnim dijelom našeg maslinika uništeno je na desetke maslina kao i vrlo skupi sustav navodnjavanja. Možete zamisliti kako smo se osjećali gledajući kako plameni jezici proždiru stabla. Mislili smo da će sav naš trud nestati u pepelu. Međutim, zahvaljujući vatrogascima, domicilnom stanovništvu i angažmanom svih članova obitelji, uspjeli smo se obraniti”, prisjeća se vrijedni Jure Vukušić i pojašnjava da su, s obzirom da se nalaze na krševitom i vrlo sušnom području bez adekvatnog vodoopskrbnog sustava, prije nekoliko godina bili prisiljeni krenuti bušiti tlo kako bi došli do prijeko potrebne vode.

    “Napravili smo veliki bazen obložen folijama kako bi zadržali vodu, ali nažalost i to je stradalo.

    Na sreću, uspjeli smo iskoristiti dvije podmjere 4.1., Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i podmjeru 5.2., ukupne vrijednosti oko pola milijuna kuna što nam je dalo dodatni vjetar u leđa”, ohrabreno ističe Jure Vukušić koji, kako kaže, nema zamjerki na račun Agencije i njihovog provođenja plana Programa ruralnog razvoja.

    “Svi oni koji se vode po pravilima i ta ista pravila ispunjavaju, nemaju razloga za grintanje”, poručuje Jure koji će dobivena sredstva uložiti u nabavku novog sustava za navodnjavanje, odnosno 700 metara PEHD crijeva, razne spojke , ventile, HPDE folije zapremnine 1.500 m3 i spremnik za vodu od 16.000 litara.

    Zahvaljujući tim i takvim potpornim mjerama njegovi proizvodi, razne vrste namaza, kozmetike na bazi maslinova ulja, čajevi od lista maslina i drugi proizvodi, ponovo će se naći na policama austrijskih i njemačkih drogerija gdje završava sedamdeset posto proizvoda iz Šestanovca. Preostali dio uglavnom se prodaje na domaćem tržištu u vidu poklona i suvenira.

    Posljednjih godina u post sezoni maslinik predstavlja i nezaobilazno izletište za brojne goste iz obližnje Makarske i Omiša. Tako na jednom mjestu mogu vidjeti proces od samog branja do konačnog proizvoda. U suvremeno opremljenoj sušionici te prostoru za pakiranje i skladištenje vrijedne ruke obitelji Vukušić stvaraju svoju budućnost za sebe i svoja pokoljenja.

  • +

    Do zemlje došao dok se još nije dobivao poticaj, danas Agro Puškarić gradi još jaču priču i – zapošljava!

    Od 1996. do 2000. došao sam do 220 hektara državne zemlje zato što se na natječaje nitko nije ni javljao osim mene jer još nije bilo poticaja, kaže Marijo Puškarić koji će proizvodnju povrća dodatno unaprijediti sredstvima mjere 4.1.1. Programa ruralnog razvoja. K tome, osigurao je usjeve kroz M17.

    Marijo Puškarić, vlasnik vrlo uspješnog poljoprivrednog obrta Agro Puškarić iz Kaniške Ive kod Garešnice pomalo je, kaže, slučajno “zalutao“ u poljoprivredu. “Moja obitelj imala je malo seosko gospodarstvo s 4 hektara zemlje, nekoliko krava… Ja sam završio Srednju šumarsku školu u Karlovcu, otac se baš u to vrijeme razbolio, pa sam se vrlo rano počeo baviti poljoprivredom i – zaljubio u taj posao. Nisam do tada nikada mislio da ću se baviti poljoprivredom na ovaj način. Bio sam sudionik Domovinskog rata, a budući da nakon rata nisam mogao dobiti posao, bavio sam se malo šumom i usput počeo ozbiljnije baviti poljoprivredom. U to vrijeme ljudi su ostavljali dosta neobrađene zemlje, jer im se, kao, nije isplatilo. Propao je i PIK pa sam uzeo u najam prvu tablu od 50 hektara. O 1996. do 2000. došao sam do 220 hektara državne zemlje zato što se na natječaje nitko nije ni javljao osim mene. Kada su krenuli poticaji, svi su se počeli javljati, tako da mi koji stvarno radimo i želimo raditi nemamo dovoljno zemlje“, kaže. Danas je njegov obrt vjerojatno najveći proizvođač krumpira u Hrvatskoj, a proizvodi i značajne količine drugog povrća. “Ove godine pod različitim usjevima imamo 400 hektara, od toga je 150 hektara pod krumpirom, imali smo 50 hektara češnjaka, 30 hektara crvenog luka, 20 hektara cikorije, a na ostalim površinama po pedesetak hektara soje, pšenice i kukuruza. Prije svake sjetve i sadnje ugovorimo plasman, ne proizvodimo ništa napamet. Mogli bismo isporučivati više, zaposliti još ljudi, ali nam nedostaju površine”. Ništa ne prepuštaju slučaju. Kada nema dovoljno kiše navodnjavaju kompletnu proizvodnju. “Mislim da se od ratarske proizvodnje ne bi moglo živjeti da nema novčanih potpora. To me prisililo da promijenim strukturu proizvodnje kako bih postigao nekoliko ciljeva. Jedan je povećanje vrijednosti po jedinici površine, a drugi da možemo zaposliti ljude. Danas imamo 13, nagodinu ćemo imati 18 stalno zaposlenih“, kaže Marijo.

    Uskoro će obilježiti završetak investicije vrijedne više od 16 milijuna kuna. Radi se o ulaganjima u dogradnju i rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za crveni luk i češnjak i pakirnicu, te ulaganje u novu mehanizaciju: najsuvremeniji kombajn za krumpir, novu samohodnu prskalicu kapaciteta 10 tisuća litara, sadilicu za češnjak i druge strojeve i priključke. “Ovo je prvi put da ćemo ostvariti i značajna bespovratna sredstva od oko 7.400.000 kuna kroz mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja. Prije se zbog loših natječajnih uvjeta nismo mogli prijaviti i kandidirati. Sada su ti uvjeti, hvala Bogu, promijenjeni i taj novac nam je uvelike pripomogao. Gotovo svi strojevi su nam isporučeni, a očekujemo da će za oko mjesec dana biti završeni građevinski radovi i opremanje na skladištu u Garešnici i da ćemo moći podnijeti zahtjev za konačnu isplatu uloženog novca“, zadovoljan je. Natjecao se i za podmjeru 17.1. Programa ruralnog razvoja. Riječ je o osiguranju poljoprivrednih usjeva. “To sada napokon ima smisla. Što ona zapravo znači? Za štetu od 20 do 100 posto mi plaćamo 30 posto, a ostalo Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dakle, kada Agenciji predamo papire i dokaze da smo platili naš dio za policu, APPRRR izravno plaća osiguravatelju 70 posto iznosa od ukupnog iznosa druge police. Našem obrtu je to vrlo značajna pomoć“, ističe Marijo ponosan na sina Filipa studenta Agronomskog fakulteta. “Ja sam veliki zaljubljenik u poljoprivredu, ali Filip je još ozbiljniji od mene, on me već sada nadišao“, hvali sina koji je velika potpora obiteljskom obrtu u kojemu je zaposlena i supruga Lidija.

  • +

    Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

    Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se u tom brdskom području bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste.

    Da i Hrvatska može biti zemlja koja obećava potvrđuje primjer Daria Colnara (27) mladog magistra agronomije, (smjer voćarstvo) iz Liča općina Fužine, koji je svoju egzistenciju odlučio ostvariti u Domovini. Nije jedan od onih, kaže, koji namjerava spakirati kofere i krenuti put Irske. Na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake, koje se bavi stočarstvom i u programu je očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, zaživio je, zahvaljujući njemu, uzgoj aronije i sibirske borovnice, bobičastog voća koje u tom kraju ima svoju tradiciju. Doduše, nisu to potonje vrste poput divljih malina i kupina, ali i njima, kaže naš sugovornik, odgovara klima Gorskog Kotara. Na OPG-u Starčević koje njeguje i hortikulturnu djelatnost zaživjelo je 2012. godine oko 700 sadnica aronije, a prije četiri ljeta 450 sadnica sibirske borovnice poznate i kao haskap. Kod njih još rastu i ogrozd, maline, kupine, mongolske odnosno američke borovnice, crni i crveni ribizl ali i mini sibirski kivi (Actinidia arguta) sorte ISSAI. Potonje je voće, kaže Dario, ponajprije za njihovu upotrebu, jer im je registrirani uzgoj na gospodarstvu prvenstveno aronija i sibirska borovnica. Kako voli istraživati i baviti se novim voćnim vrstama, odlučio se i na mini sibirski kivi, mongolske trešnje, peruanske jagode, mini guave, karelo gorke dinje, babako planinske papaje, mrežastog Sikkim krastavca… Gospodarstvo im je registrirano 2003. a u poslu sudjeluje cijela obitelj, utoliko više jer namjeravaju ustrojiti i turističku djelatnost. Zatvorili bi tako krug ponude poljoprivrede, prodaje i turizma. Gospodarstvo, podsjećamo, sudjeluje i u programu očuvanja ugroženih pasmina domaćih životinja, a s obzirom da se nalaze u gorsko-planinskom području sa značajnim prirodnim ograničenjima, korisnici su IAKS mjere 13 odnosno podmjera 13.1. i 13.2. Programa ruralnog razvoja.

    „Što god da nam se daje, bolje je i lakše nam je, jer svaka je pomoć dobrodošla”, kaže mr. Colnar čije gospodarstvo ostvaruje i plaćanje potpora u gorsko – planinskim područjima i onima sa značajnim prirodnim ograničenjima. Za uzgoj zaštićene im pasmine buše, kojih imaju 12, po odraslom grlu bik, krava dobivaju 2.500 kuna a za ovce riječ je o sedamdesetak kuna po jedinki. Za zaštićene pasmine ovaca poput krčke i creske ovce odnosno dalmatinske pramenke i drugih, potpora je uzgajivačima doznajemo i par stotina kuna. Kada se uđe u program očuvanja zaštićenih pasmina u njemu minimum valja biti pet godina odnosno sudionici programa prolaze sustavne izobrazbe za što je zadužena Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba. Učeći se, sudionici se među ostalim upoznaju o (novonastalim) klimatološkim uvjetima, korištenju pesticida, mjerama ruralnog razvoja i dr. Na OPG-u k tome, na oko tridesetak hektara zemlje, osim 15-ak jelena lopatara ima još i fazana, paunova, ukrasnih kokoši, konja pasmine Haflinger odnosno ovaca suffolki i solčavsko – jezerskih. Da nije potpora, dodaje, smanjio bi se broj uzgoja zaštićenih pasmina životinja. “Naš je OPG u gorsko – planinskom području gdje doista jesu otežani uvjeti uzgoja stoke, počevši od konfiguracije terena do specifičnih klimatskih uvjeta odnosno oštre zime”, kaže Goranin. Dodaje da je, kada zapadne snijeg, problem doći i do štale. Za tamošnje izvorne krave buše obitelj mu se odlučila jer je to izdržljiva životinja, skromnijih zahtjeva, nije boležljiva, dostatna joj je i skromnija prehrana odnosno ne traži ekstra dodatke prehrani poput određenih silaža i smjesa a i sa tamošnjeg je područja. Prijavili su se i na podmjeru 6.2 odnosno 6.4 Programa ruralnog razvoja za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Podmjera 6.2 osigurala bi im 50.000 eura a 6.4 za sve planirano budući da je iznos potpore do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između 3.500 i 200.000 eura 200.000 eura.

  • +

    I Savjetodavci trebaju dobre savjete!

    Samo ove godine stotinjak djelatnika Savjetodavne službe pohađati će neke od 10 specijalističkih tečajeva i treninga s ciljem stjecanja novih znanja i vještina.

    Savjetodavci desetljećima kroz radionice i tečajeve pružaju žiteljima i poljoprivrednicima ruralnog prostora znanja i najrazličitije informacije potrebne za svakodnevni rad i razvoj. Upravo je njihova kompetencija stoga ključna – što je njihovo znanje veće, primjenjivije i konkretnije, veću će korist dobiti korisnici njihovih usluga.

    Ta je komponenta prepoznata i kod izrade Programa ruralnog razvoja RH te ugrađena u mjeru 2, podmjeru 2.3., odnosno potporu za osposobljavanje savjetnika. Kolika je važnost osposobljavanja savjetnika i razvoja kompetencija savjetodavaca razgovarali smo s mr.sc. Robertom Črepom, pomoćnikom ravnatelja za ruralni razvoj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, kao i mladim savjetodavcima, polaznicima edukacija.
    “To je osposobljavanje nas kao savjetnika. Kad primijetimo da nam nedostaju neka znanja, mi se educiramo kroz tu podmjeru 2.3. Recimo nedavno su nam iz RIF-a držali edukaciju na temu Poreznog sustava, odnosno oporezivanja poljoprivrednika. Tu smo dobili znanja koja su naši savjetnici ugradili u svoje prezentacije poljoprivrednicima.“
    U ovoj mjeri savjetodavci mogu kroz ciklus od tri godine potrošiti 200.000 EUR-a na razvoj svojih kompetencija. Ilustracije radi, u ovoj godini će 100 ljudi iz službe proći kroz 10 treninga odnosno tečajeva.

    Edukaciju na temu poreznog sustava, te upravljanju financijama poljoprivrednog gospodarstva nedavno je pohađao i mladi savjetodavac Marko Mraović, dipl. oec., viši stručni savjetnik za ekonomiku i tržište poljoprivrednih proizvoda.
    ”To je bio jednodnevni tečaj kod nas koji je slušalo nas 20-ak iz službe. Slušali smo o promjenama poreznog sustava kao i financijama. Zanimljive teme koje svi trebamo znati o kamatama, kreditima, garancijama, kolateralima i kako bankari rade procjenu kreditne sposobnosti klijenta.Mislim da će ta znanja koristiti i poljoprivrednicima. Mogu reći da je bilo i zanimljivo i korisno. Takav svojevrsni ‘update’ trebamo s vremena na vrijeme zato što se zakonodavstvo mijenja.“

    Edukacijama je prisustvovala i Blanka Genjga, dipl. ing. šum. stručna savjetnica za uzgajanje šuma, koja je zaposlena u sektoru šumarstva HPŠSS-a.
    “Slušala sam tečajeve vezane uz GIS i upotrebu GPS uređaja, jer smo počeli sve naše poslove na terenu snimati da bi mogli napraviti prostorne podatke. Taj tečaj su nam vodile starije kolege, to je bila edukacija da bi mi postali treneri. Također smo imali i tečaj za konverzije šuma kao i tečaj za šumske štetnike, što je također važno jer imamo obavezu provoditi motrenja u šumama šumoposjednika, pa su nam ta znanja potrebna. Te tečajeve su nam predavali vanjski stručnjaci.“
    Ovi mladi savjetnici naglašavaju kako su zadovoljni stečenim znanjima, a i da postoji potreba za novima. Oni rade prijedloge i budućih tečajeva koje šalju na odobrenje u resorno Ministarstvo poljoprivrede, a njegova tijela odobravaju u ovisnosti o raspoloživim sredstvima i značaju teme.
    Možemo samo dodati kako znanja nikada ne može biti previše, a kod Savjetodavaca ta misao ima i posebnu dimenziju s obzirom na značaj njihove uloge u sektoru poljoprivrede.

  • +

    Plastenike OPG Komar uništili vjetar i tuča – za obnovu dobili 371 tisuću kuna europskog novca

    Zahvaljujući novcu Europske unije kroz mjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja obitelj Komar proširila je preklani plasteničku proizvodnju povrća, a kroz mjeru 5.2. lani su dobili 371 tisuću kuna i obnovili plastenike koji su im stradali u velikoj elementarnoj nepogodi.

    Supružnici Marija i Dinko Komar iz Vukosavljevice u Virovitičko-podravskoj županiji imaju svatko svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ali rade sve zajedno uz pomoć dvoje djece i Dinkovih roditelja. Obrađuju 10 hektara, bave se proizvodnjom povrća, a na dijelu površina siju nešto ratarskih kultura. Imaju i nasada trešanja na površini od 1,3 hektara.

    “Pod plastenicima imamo 1,2 hektara, u njima proizvodimo papriku i tikvice, a na otvorenom su nam glavne proizvodnje batat i kukuruz šećerac, kojega sijemo u nekoliko intervala. Batat sadimo tri godine. Prve godine dobro je išao, a već lani trgovački centri imaju povećane zahtjeve glede dužine, širine i gomolja i općenito kvalitete tog povrća“, kaže Marija.

    Iako im je povrtlarstvo glavna proizvodnja, ne uzgajaju puno kultura, jer su se u plasmanu orijentirali na trgovačke centre, pa ne mogu svaštariti. Poljoprivredom se bave dvadesetak godina.

    “Ispočetka smo povrće proizvodili na manjim površinama. Unatoč tomu, to je tada bio puno unosniji posao nego sada, kada proizvodimo tone i tone, cijene su sve niže, a zahtjevi velikih kupaca sve veći. Prve plastenike podignuli smo 2004. godine, jer smo vidjeli da je proizvodnja na otvorenom sve neizvjesnija. Prije dvije godine išli smo na proširenje plasteničke proizvodnje. Prijavila sam se na natječaju za mjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja, mjeru za male do 115 tisuća kuna i prošla sam. Tim smo bespovratnim novcem Europske unije financirali podizanje još 2.000 četvornih metaraplastenika i nabavu topa za navodnjavanje i zalijevanje kukuruza. Nije to bilo lako ostvariti, jer kada potrošite prvih pedeset posto odobrenog iznosa drugu polovicu morate sami isfinancirati, i tek nakon toga ostvariti pravo na ostatak. U svakom slučaju, bila nam je to značajna pomoć“, kaže Marija.

    Nažalost, kada su s novim plastenicima i sustavom za navodnjavanje očekivali bolje proizvodne rezultate, prošle godine zadesila ih je velika katastrofa. Nezapamćeno nevrijeme praćeno jakim vjetrom i tučom uništilo im je glavninu plastenika, a šteta je procijenjena na više od 420 tisuća kuna.

    “Stradalo nam je i 80 posto prvih usjeva, oko 30 tona rane paprike. Osjećali smo se bespomoćno. Kada su vidjeli razmjere štete pomogla nam je Virovitičko-podravska županija, bili su vrlo korektni na čemu im zahvaljujemo. U saniranju posljedica opet nam je puno pomogao novac Europske unije. Kao proizvođači povrća prijavili smo se za novu mjeru Programa ruralnog razvoja i dobili smo odluku Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o dodjeli sredstava za Podmjeru 5.2. “Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“, za provedbu tipa operacije 5.2.1. “Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“. Na temelju te mjere ostvarili smo potporu od 371.179 kuna za obnovu plastenika što smo i obavili“, kaže Marija Komar.

    Vrijednoj obitelji koja u najtežim trenucima nije ostala sama, vratilo se samopouzdanje i nastavila je istim elanom svoju proizvodnju. Uz Mariju i Dinka koji najviše rade, pomažu im i Dinkovi roditelji te djeca, osmaš Mateo i kći Kristina, studentica studija Međunarodni odnosi i diplomacija. Oni su slobodno vrijeme za školskih praznika proveli na polju i u plastenicima, pomažući obitelji.

    Supružnici Komar ne planiraju širiti proizvodne površine. Sada se žele posvetiti ostvarenju dobrih prinosa po jedinici površine i posebno kvaliteti proizvedenog povrća, jer to zahtijevaju i njihovi kupci.

  • +

    Motar, kapari, maslinovo ulje i marmelade, obitelj Mardešić spojila poljoprivredu, turizam i trgovinu

    Supružnici Ivanka i Vicko Mardešić iz Podhumlja nedaleko Komiže spojili su turizam, poljoprivredu i trgovinu. Maslinovo ulje, marmelade, likeri ali i mediteransko bilje motar i kapari, dio su njihove delikatesne ponude, a "pomoć na putu" realizacije svojih ideja dala su im i sredstva iz PRR RH.

    Poljoprivredu, trgovinu i turizam spojili su supružnici Ivanka Jović Mardešić (54) i suprug joj Vicko (58) iz Podhumlja u Komiži na otoku Visu, i pokazalo se živjeti se od toga može doduše uz dosta rada. Onaj tko od njega bježi ne bi mogao opstati. Tvrdi to naša sugovornica Ivanka koja je svojedobno dala otkaz u pošti i krenula u vlastiti obiteljski posao ustrojivši sa suprugom, inženjerom poljoprivrede obrt “Kamenice”, po imenu tamošnjeg im dijela plaže.

    Proizvodi ta komiška obitelj svoje ekstradjevičansko maslinovo ulje od domaćih sorti maslina (oblica, lastovka, levantinka) i talijanskih (pendolino, leccino), a broje 200-njak stabala svojeg maslinika dok stotinjak imaju u dugoročnom najmu. Pedeset im je maslina, kažu, izgorjelo u požaru pa čekaju njihovu obnovu. Mardešići nisu u eko proizvodnji, ali svoje biljno blago ne tretiraju pesticidima, već ga “puštaju na volji majci prirodi”.

    Godišnje proizvedu od 250 do 700 litara maslinovog ulja. Prodaju ga u omanjoj unajmljenoj trgovini gdje su i drugi njihovi proizvodi poput marmelada što ih spravlja radišna Ivanka. Ima tu okusa dunje, naranče, limuna, domaće sitne višnje, tamnih šljiva, smokve, kupina… Osim po marmeladama zamiriši dom vrijedne žene i ušećerenim limunovim koricama, bademima, likerima ali i mediteranskim biljem i nekadašnjom hranom ribara motarom i kaparima. Motar zvan i Petrovac sakupljaju po uvalama na Biševu (Porati) i stijenama istočno od plaže Kamenice. To je posao supruga joj i jednog od sinova koji s ocem već u pola pet ujutro malom brodicom odlazi po tu “ribarsku” biljku. Kada se iskrcaju, na stijenama se beru zreli listovi motara koji moraju biti debeli i “tusti” a ne tanki. Kapare beru od kraja svibnja do kraja lipnja, ali i taj posao ovisi o godini.

    Po starinskoj jednostavnoj recepturi motar i kapare stavljaju u razblaženu “kvasinu” jer bi je jača izgrizla pa bi bili gnjecavi. Sve što proizvedu i prodaju, (nositelji su priznanja i oznake Hrvatski otočni proizvod), a u cijelom poslu pomažu i sinovi, Deni (27) i mlađi Marino (25).

    Kuća im je 7 km od Komiže u Podhumlju, smještena uz cestu i nije tik do mora, ali ima bazen pa je osvježenje uvijek dostupno. Izgradila ga je obitelj svojim novcem i uz potporu Ministarstva turizma od 50.000 kuna, a za svoj zaokruženi posao, od HBOR-a dobili su kredit od 700.000 kuna uz dva posto kamata na 10 godina.

    Prošli su i mjeru Ruralnog razvoja 6.3 od 15.000 eura bespovratnih sredstava od čega obitelj namjerava izgraditi kušaonicu, u kojoj će plasirati i kupcima na licu mjesta nuditi svoje proizvode. Rok iskoristivosti tih sredstava im je tri godine. Potpora  od 85 posto su sredstva Europske unije, od čega je 15 posto izdvojila Hrvatska.

    “Financijska nam je potpora iz Programa ruralnog razvoja svojevrsni “vjetar u leđa” i „pomoć na putu“, kaže naša . „Dobro je i to da je u svim našim administrativnim i birokratskim sporostima netko ipak mislio da se do sredstava uspije doći nekomplicirano”, zaključuje.

  • +

    Robert Kovačević: Pustimo uvoz i cijene, problem hrvatskog voćarstva je manjak svijesti o potrebi udruživanja

    U šest godina obitelj Kovačević iz Križevaca koja je osnovala tvrtku Prigorje voće d.o.o. podignula je 14 hektara modernih voćnjaka u što su, zajedno s kupnjom mehanizacije, uložili gotovo 8 milijuna bespovratnog novca Europske unije i Republike Hrvatske iz Programa ruralnog razvoja.

     

    Iako po struci i poslovanju građevinar Robert Kovačević iz Križevaca sa svojom obitelji odlučio se i za značajnija ulaganja u podizanje suvremenih voćnih nasada. U obitelji nije bilo te tradicije, njegov otac Vladimir bavio se ratarstvom, imali su dva manja vinograda i svega tridesetak stabala voća. No, Robert je u voćarstvu vidio šansu za obitelj, tim više što se u podizanje suvremenih nasada moglo konkurirati za bespovratna sredstva europskih fondova.

    “U voćarstvo smo krenuli 2012. kada smo osnovali OPG čiji sam ja nositelj. Na kupljenim površinama podigao sam prvi dugotrajni intenzivni nasad šljiva površine 2,7 hektara, a poslije toga smo preko IPARD-a posadili višnje na nešto manje od tri hektara sa sustavom za navodnjavanje. Ti su nasadi u Križevcima u neposrednoj blizini obiteljske kuće, kaže Robert Kovačević. Kako su počeli širiti i modernizirati voćarstvo, vidjeli su da je poslovanje samo s OPG-om ograničavajuće, pa su zbog lakšeg plasmana 2015. osnovali tvrtku Prigorje voće d.o.o. Budući da su odlučili voće uzgajati u eko-sustavu sklopili su ugovor o eko nadzoru.

    “2013. i 2014. godine posadili smo 1,6 hektara aronije, a nakon toga i jedan hektar borovnice. Krajem 2015. natjecali smo se na drugom natječaju za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja. Odlučili smo proširiti površine pod borovnicom. Tu priču pokušali smo zaokružiti upravo kroz tip operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”, objašnjava Kovačević.

    “Vrijednost projekta bila je oko 8 mlijuna kuna, gdje je veći dio investicije bio u nasad borovnice 5,2 hektara s oko 13 tisuća sadnica koje smo posadili zimus i proljetos i podizanje plastenika površine 2.500 četvornih metara s oko 300 sadnica trešanja”, kaže. Tim novcem nabavili su i potrebnu mehanizaciju: traktor, prikolica, malčer, viličar… Potpora je bila 90 posto bespovratnog novca. Europska unija sufinancirala je taj projekt s 85 posto, a RH s 15 posto.

    “Iako je bila dosta zahtjevna papirologija, a realizacija se prilično oduljila, mjera 4.1.1. ipak se pokazala kao povoljna. Jako dobro nam je došla za proširenje nasada i nabavu mehanizacije. Inače, naš nasad borovnice jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji ima i kompletno riješenu zaštitu od tuče, a radili smo ga tako da je u njemu moguće i strojno branje“. Također su kupili zemlju i novi nasad podignuli u selu Kompatoru kod Velike Ludine. Za šest godina podigli su 14 hektara suvremenih voćnih nasada. U vlasničkoj strukturi obiteljske tvrtke su sin Karlo, koji je i njezin direktor, te njegova majka Jagoda i otac Robert.

    Zbog nepovoljnih vremenskih prilika ove godine šljive i višnje nisu dale neki rod, a s urodom aronije i mladim nasadom borovnice su zadovoljni. Kada je riječ o problemima u voćarstvu, osim vremenskih prilika, smatra da je najveći problem nedostatak svijesti o udruživanju i zajedničkom rješavanju problema od proizvodnje do plasmana.

    “Pustimo prekomjerni uvoz, pustimo cijene, naš problem su usitnjene i rascjepkane površine, svatko bi prodavao na malo, nemamo dovoljno svijesti o potrebi udruživanja. Radim u građevinarstvu gdje možete dobiti kooperante, udružujemo se na raznim projektima. Kada to udruživanje preslikate u poljoprivredu sasvim je to drugačija priča. To će možda doći s mladim ljudima koji su fleksibilniji. Veliki kupci, trgovački lanci, neće pregovarati otkup sa stotinama proizvođača. Čim ste manji i proizvodnja vam je skupa. Svijest hrvatskog kupca po meni je drugi problem“. Upravo da bi postali konkurentniji na tržištu desetak proizvođača borovnice iz Zagrebačke, Križevačko-koprivničke i Sisačko-moslavačke županije razgovaraju o nekakvom obliku udruživanja.

  • +

    Savjetodavci najavljuju nove korisne tečajeve za poljoprivrednike

    U tri godine više od 36.000 polaznika njihovih tečajeva prošlo je 'kroz ruke' 180 savjetodavaca na terenu. Najavljuju i nove tečajeve koji će biti od koristi proizvođačima hrane i drugim žiteljima ruralnih prostora.

    Mjera M01 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020. definirana je kroz programski okvir u cilju učinkovitog prijenosa znanja i provođenje aktivnosti informiranja poljoprivrednika. Mjeru provodi Hrvatska poljoprivredno šumarska savjetodavna služba čiji članovi unazad 3 godine kreiraju i  provode edukacije za poljoprivrednike kroz 3 različita tipa operacije unutar mjere M01.

    Osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj provodi se kroz tip operacije 1.1.1. Ono je usmjereno na pružanje znanja iz područja poljoprivrede i okoliša, odnosno korisnicima mjera 10 “Poljoprivreda okoliš i klimatski promjene“ i 11 “Ekološki uzgoj“. Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike provodi se kroz operaciju 1.1.2. Poljoprivrednici mogu odabrati njima zanimljive tečajeve kojih je ukupno pripremljeno 38. Program za sudionike izobrazbi utvrđen je u trajanju od 12 do 60 nastavnih sati.

    ​Pomoćnik ravnatelja za ruralni razvoj HPŠSS mr.sc. Robert Črep predstavio je stanje provedbe njihovih aktivnosti u mjerama ruralnog razvoja, kao i planove.

    “Putem mjera M01 i M02 planiramo svake godine iskoristiti nešto više od 15 milijuna kuna. Prošle smo godine (2017. op.a.) realizirali i nešto više od planiranog. Novac za provedbu ovih dviju mjera dolazi iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (EPFRR). Stoga, korištenjem tih sredstava, dijelom je rasterećen državni proračun.

    U brojkama to znači, da ukupni trošak godišnje bruto plaće čitave službe, koji  je na razini od oko 36 milijuna kuna, više od 40 % pokrivamo iz EU fonda. Mi u službi smo ponosni na ovaj podatak i smatramo to važnim za daljnji razvoj i modernizaciju službe“, kaže Črep.

    Kroz njihove tečajeve u 3 godine prošlo je više od 36 tisuća polaznika, na što je utrošeno gotovo 400 tisuća radnih sati održanih tečajeva iz Mjere 1 u kojima je sudjelovalo oko 180 savjetnika na terenu.

    ” Prateći potrebe mijenjamo i naše planirane aktivnosti. Tako smokreirali i dodatne tečajeve na temu prerade poljoprivrednih proizvoda. Imamo uspješan tečaj proizvodnje sira, a sada idemo i s preradom mesa, pa i preradom voća te povrća.

    Dio naših tečajeva okrenut je prema diversifikaciji i dopunskim djelatnostima na poljoprivrednim gospodarstvima pa imamo i tečaj na temu seoskog turizma. Pripremamo i nove tečajeve koji imaju za cilj podići razinu financijske pismenosti i korištenja računala i interneta.“

    Da šire ponudu tečajeva potvrđuje i informacija da upravo pripremaju prvi dvodnevni tečaj podizanja razine informatičke pismenosti koje će startati u rujnu. Kako si kreirati email adresu, poslati i primiti email? Kako doći do potrebnih informacija na internetu? Kako koristiti servise kao što su eGrađani, AGRONET, GeoPortal i koje su druge mogućnosti interneta? Najavljuju i financijsko opismenjavanje sektora.

  • +

    Prve su krumpire proizveli dok se još oralo konjima, a danas OPG Dodlek kupuje 26 novih strojeva!

    Obitelj Mirjana Dodleka iz Belice, veliki proizvođači i distributeri međimurskog krumpira i ostalog povrća, ulažu u svoje gospodarstvo i tvrtku oko 7.5 milijuna kuna bespovratnog novca iz Programa ruralnog razvoja.

    Na trećem natječaju za mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti PG – voće i povrće“ OPG-u Mirjan Dodlek, velikom proizvođaču krumpira iz Belice u Međimurju, dodijeljeno je 7.559.300 kuna bespovratnih sredstava. Iznos potpore Europske unije je 6.425.405, a iznos potpore Republike Hrvatske 1.133.895 kuna.

    “To je pedeset posto naše nove ukupne investicije od nešto više od 15 milijuna kuna i velika nam je pomoć u proširenju i modernizaciji proizvodnje. Idemo na izgradnju skladišta za čuvanje krumpira, nadstrešnicu za strojeve sa vanjskim uređenjem, sustava za navodnjavanje i nabavu mehanizacije. U nabavu novih modernih strojeva planiramo uložiti oko 8 milijuna kuna. Od većih strojeva planiramo kupiti samohodnu dvoosovinsku prskalicu kapaciteta 5.000 litara i zahvata 27 metara. Osim nje kupujemo još veliki traktor od 250 konja i prikolicu, ukupno 26 različitih strojeva i priključaka: plugovi, rotodrljače, sadilica, koš za prijem robe, transportne trake i drugo“, kaže Mirjan Dodlek, nositelj najrazvijenijeg OPG-a u Međimurju koji drži da su bespovratna sredstva značajna potpora širenju, razvoju i modernizaciji poljoprivredne proizvodnje te da bi se svi poljoprivrednici koji imaju dobre ideje i projekte i koji žele ići u kapitalne investicije trebali javljati na natječaje Programa ruralnog razvoja.

    A tko je zapravo Mirjan Dodlek koji je 2016. godine preuzeo OPG od oca Franje? “Otac Franjo počeo se baviti proizvodnjom krumpira prije više od 50 godina, tada se zemlja još obrađivala konjima i željeznim plugovima. Imali smo malo zemlje, a u međuvremenu smo ju kupovali i proširivali vlastite površine. Sada obrađujemo 200 hektara, pola tih površina otpada na proizvodnju krumpira, 12 hektara luka, na ostalim površinama sijemo pšenicu kao pretkulturu i uljanu repicu za zelenu gnojidbu“, kaže Mirjan Dodlek.

    Obitelj Dodlek sredinom 90-ih godina osnovala je trgovački obrt Trgovina Dodlek kao spoj proizvodnje i trgovine. Obrt je prerastao u tvrtku Dodlek Agro. “Od samog početka bavljenja trgovinom povećavamo vlastitu proizvodnju, a uz to i širimo kooperaciju na ovom području. Tako danas uz vlastitu proizvodnju povrća imamo 45 kooperanata s kojima imamo ugovornu proizvodnju krumpira za svježu potrošnju na 500 hektara, mrkve na 20 hektara, celera 20 hektara, luka 50 hektara i krumpira za proizvodnju čipsa 150 hektara. Tvrtka ima 42 zaposlena djelatnika od čega su tri agronoma, s tim da surađujemo i sa savjetodavnom službom“, kaže Mirjan koji obnaša i dužnost direktora obiteljske tvrtke Dodlek Agro.

    Ističe da Belica kao mikro lokacija ima izvrsno lagano pjeskovito-ilovasto tlo pogodno baš za te vrste proizvodnja kojima se bave, ali svakako uz veliku brigu samih proizvođača i stručnih djelatnika, kao i uz velika ulaganja u najnovije tehnologije proizvodnje i navodnjavanje. Količinama i kvalitetom proizvoda izborili su se za tržište, tako da nemaju problema s plasmanom. “Naša tvrtka vodi računa i o visokim standardima u svom pakirnom centru, pa imamo i certifikate HACCAP i GLOBAL GAP. Naši kupci su veletrgovci voćem i povrćem i trgovački lanci, a zadnjih par godina i izvozimo robu na tržišta BiH, Srbije, Slovenije, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, Kosovo i Albanije.”

    Čini nam se da je jedna od tajni uspjeha obitelji Dodlek zauzimanje svih članova koji radom, zalaganjem iskustvom i stalnim učenjem proširuju i moderniziraju proizvodnju. “Otac Franjo, koji je otišao u zasluženu mirovinu, započeo je i razvio proizvodnju, nastavili smo supruga Mihaela i ja. I najstariji sin Karlo (25) ostao je na obiteljskom gospodarstvu i na poljoprivredi, a sin Andrija (22) student Zagrebačke škole ekonomije i managementa, planira preuzeti našu obiteljsku tvrtku. Kada dečki imaju volje neka ostanu i rade. Najmlađi sin Dino (14) će ići u sedmi razred osnovne škole. Snaha Matea i supruga Mihaela također su zaposlene u tvrtki Dodlek Agro“, zadovoljan je Mirjan što je cijela obitelj temelj njihova uspješnog poslovanja. A podatak da ukupno imaju 50 zaposlenih, 42 u tvrtki i 8 u OPG-u, govori da je vrijedna obitelj Dodlek uz dobre proizvodne rezultate u poljoprivredi i prodaji povrća uvelike doprinijela i zapošljavanju u Međimurskoj županiji.

  • +

    Proizvodnjom bobičastog voća OPG Čuković počeo se baviti još 80-ih godina, od kupina, malina i jagoda – može se živjeti!

    OPG Ivan Čuković iz Velike Ludine novcem tipa operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvoja proširilo je proizvodnju bobičastog voća na 6 hektara i nabavilo dio potrebne mehanizacije. Od proizvodnje voća i desertnih vina koja zahtijeva mnogo rada i truda, kažu, mogu solidno živjeti.

    Na području Općine Velika Ludina u Moslavini razvijeno je voćarstvo i vinogradarstvo. Pod nasadima voća je oko 300, a vinogradima oko 250 hektara. Među uspješnijim voćarima i vinogradarima je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivana Čukovića koje je, među ostalim, poznato po proizvodnji i preradi bobičastog voća.
    “Osamdesetih godina supruga Nada i ja počeli smo među prvima na ovom području saditi i uzgajati bobičasto voće, najprije kupine, a onda maline i proširili na jagode. Supruga je bila nezaposlena i to nam je bio značajan dodatni izvor prihoda“, počinje priču o začecima Ivanov otac Zlatko Čuković, koji i sada kao umirovljenik puno pomaže u nasadima i vinariji.
    Berba jagoda koje uzgajaju pod plastenicima je ranije završena, a već su naveliko počeli s pripremama površine za sadnju novog nasada jagoda koja će uskoro početi. Na njega će prenijeti plasteničku konstrukciju s obližnjeg nasada koji je, kažu, dao svoje. Nasade jagoda koriste dvije godine, onda mijenjaju lokaciju i sade nove.

    Zemlje imamo desetak hektara, a pod nasadima bobičastog voća otprilike 6 hektara. Najviše imamo kupina – oko 3 hektara, jagoda imamo 0,75 ha, borovnica 0,6 ha i malina 0,7 hektara i manje površine vinograda. Planiramo proširiti proizvodne površine pod bobičastim voćem, možda ćemo posaditi još borovnica, ali zanima nas i nešto novo, nešto što bi se dalo plasirati u svježem stanju, ili nekakvo voće od kojeg bismo proizvodili i sokove, vidjet ćemo što će to biti“, kaže tridesetšestogodišnji Ivan.
    Veliki vjetar u leđa njihovu gospodarstvu je novac koji su ostvarili kroz mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja – “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”. Riječ je o 863 tisuće kuna bespovratnog novca, od toga 90 posto iz Europskog poljoprivrednog fonda i 10 posto iz proračuna Republike Hrvatske. Prema programu koji su već u cijelosti ostvarili Čukovići su nabavili novi voćarski traktor, priključke koji su im nedostajali, te financirali sadnju novih nasada kupina i borovnice…
    “Ovaj novac nam je puno pomogao u proširenju i modernizaciji našeg gospodarstva, traktor i priključci omogućit će nam lakšu i bržu obradu i provođenje drugih agrotehničkih mjera, a novi nasadi koje smo financirali dijelom europskog novca, omogućit će veću i raznolikiju proizvodnju“, kaže Ivan. Nad maline su postavili plastenik jer u njemu ranije dozrijevaju čime postižu bolju cijenu, manje ih napadaju bolesti, manji su troškovi zaštite, dobra su obrana od tuče, a i lakše je raditi u takvom natkrivenom nasadu, jer ne ovise o vremenskim prilikama.

  • +

    Problema u poljoprivredi ima, ali ipak živimo pristojno

    Poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo Matokanović jedno je do četiriju u Gornjem Varošu u Općini Stara Gradiška kojemu je odobren novac na natječaju za provedba operacije 4.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

    Matokanovići drže muzne krave. “Prošli smo na natječaju, a novcem koji nam je odobren u iznosu 106 tisuća kuna (vrijednost investicije zajedno s PDV-om) nabavit ćemo cisternu i mikser za gnojnicu. Sada čekamo da nam naša poslovna banka odobri kredit. To vam je 90 posto ulaganja od strane Europske unije. Mi moramo osigurati samo 10 posto ukupnog iznosa plus PDV. Cisterna i mikser su nam potrebni radi prijevoza gnojnice od muznih krava i junica. Sada pregovaramo sa našom poslovnom bankom da nam kratkoročnim kreditom isfinancira nabavu opreme, a kada to ostvarimo, u roku od 60 do 90 dana trebali bi dobiti povrat novca od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju”, kažu nam nositeljica OPG-a Milka Matokanović i njezin suprug Dalibor, član gospodarstva.

    Ističu da im je taj novac velika pomoć, jer u ovoj situaciji u kojoj je sada proizvodnja mlijeka, ne bi mogli sami vlastitim sredstvima financirati nabavu strojeva i priključaka potrebnih za zbrinjavanje stajskog gnojiva.

    Pročitaj više
  • +

    Od iznajmljenih oranica do ekološke proizvodnje oraha

    Prije pet godina Zlatko Dudaš iz podravskoga mjesta Peteranca, inače agronom po struci, razmišljao je što napraviti s oranicama koje su on i supruga mu Marijana naslijedili od svojih roditelja. Najprije su ih dali u najam no onda su se odlučili okrenuti ekološkoj proizvodnji oraha.

    Tako je u jesen 2012. godine Zlatko na 5 hektara površine, posadio 800 sadnica koje je prije toga sam uzgojio.

    “Za orahe sam se, između ostaloga odlučio, jer jednoga dana kad počnu davati plodove, neću imati problema sa skladištenjem i nabavljanjem hladnjače, kao što bi imao, kad bi se radilo o, primjerice, jabukama. Ručno sam iskopao sve rupe i posadio vlastite sadnice, budući da ne moraju biti certificirane. Dakle sama investicija u tom pogledu nije bila velika.

    Pročitaj više
  • +

    Iz EU fondova povukli tri milijuna kuna

    Kada sam s Anđelkom Kopeckim, vlasnikom Poljoprivrednog obrta Kopecki iz Lipovljana dogovarao reportažu o proizvodnji mlijeka, novim ulaganjima preko mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i poljoprivredi općenito odmah mi je rekao:

    “Nemojte o nama pisati, u poljoprivredi je puno problema koji se ne rješavaju, svašta ću vam reći, a to se mnogima neće svidjeti…”

    Ipak, popustio je, i prošlog tjedna posjetio sam uzornu farmu kapaciteta 75 mliječnih krava sa izmuzištem koja je izgrađena prije sedam godina. Financirana je u sklopu Operativnog programa za govedarstvo: kreditom HBOR-a (3.770.000 kuna), kapitalnim ulaganjem od strane Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja (2.035.000) i vlastitim sredstvima. Cijela investicija iznosila je oko 7.500.000 kuna. U sklopu te velike investicije nabavljena je i sva pripadajuća oprema, mikser-prikolica, financirani su i trenč silosi te pristupna cesta sa svom infrastrukturom.

    Na prvi pogled na lijepo uređenoj farmi o kojoj Anđelko i njegovi vrijedni članovi obitelji skrbe marom dobrog gospodara teku med i mlijeko. No, baš i nije tako. U proizvodnji mlijeka puno je rada, zalaganja, ali i problema koje za sada uspješno prevladavaju, šire i moderniziraju proizvodnju.

    Pročitaj više
  • +

    Zatvorio mesnicu i okrenuo se uzgoju goveda

    Pedesetjednogodišnji Slaven Matešić iz Starog Petrovog Sela ljubav prema poljoprivredi i mesarskom obrtu naslijedio je od svoga pokojnog djeda Miroslava Kalibana, koji je u rodnom mjestu držao mesnicu.

    Obitelj je imala dosta svoje zemlje i oduvijek se bavila ratarstvom i stočarstvom, a Slaven je nakon školovanja za mesara preuzeo mesnicu od djeda.

    “Imao sam mesnicu, a uz nju sam uvijek i dalje bio vezan za zemlju i poljoprivredu. To mi je u krvi. Kada je na našem području počela ekspanzija velikih robnih trgovačkih lanaca, a oslabila kupovna moć stanovništva, vidio sam da više ne mogu opstati u radu sa mesnicom. Jer, jednostavno ne možete konkurirati velikoj ponudi jeftinog uvoznog mesa, često sumnjive kvalitete. Recimo, oni danas na akcijama prodaju kilogram mesa po cijeni od 19,99 kuna. Kad od toga odbijete PDV, pitate se kakvo je to meso i tko ga može proizvesti po toj cijeni”, ističe Slaven glavne probleme zbog kojih je 2007. godine zatvorio mesarski obrt i počeo izlaz tražiti u poljoprivredi. I našao ga je, zaključujemo po onome što smo vidjeli obilazeći njegovo gospodarstvo.

    Pročitaj više
  • +

    Uspješna priča – šansu vide u uzgoju mesnih pasmina goveda i turizmu

    Mikanovići iz Podvrškog u svoja dva obiteljska gospodarstva drže stotinjak muznih krava i junica, 350 ovaca, obrađuju oko 200 hektara zemlje, imaju 70 hektara pašnjaka, desetak hektara starinskih voćnjaka.

    Planiraju uzgajati i oko 200 goveda mesnih pasmina u sustavu “krava-tele”. Pripremaju se i za bavljenje agroturizmom…

    OPG Mikanović jedno je od najljepših i najbolje organiziranih u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije. Smješteno je na prekrasnim obroncima najviše slavonske planine Psunj, na nadmorskoj visini otprilike oko 400 metara, u čistoj prirodi bogomdanoj za bavljenje poljoprivredom.

    Kada sam ovih dana posjetio tu obitelj u lijepo uređenom dvorištu dočekao me poduzetni Hinko Mikanović, koji je, zahvaljujući vrijednim članovima svoje obitelji koji godinama složno rade, ali i pametnim potezima i ulaganjima, stvorio dva respektabilna obiteljska gospodarstva. Jednom OPG-u koji je zaživio 2000. godine on je nositelj, a drugi OPG odnedavno vodi njegov 21.-godišnji sin Vinko. Preuzeo ga je od djeda Jerka koji je otišao u poljoprivrednu mirovinu, ali je i dalje velika potpora svojoj obitelji.

    Pročitaj više
  • +

    Općina za primjer – razvoj temelje na EU fondovima

    Općini Lovas dosad je odobren projekt iz mjere 7, odnosno podmjere 7.1. gdje su dobili 100 tisuća kuna za izradu razvojne strategije Općine do 2020. Još čekaju rezultat za podmjeru 7.2 i 7.4, sve u vrijednosti 1,5 milijuna kuna.

    Općina Lovas, koju uz mjesto Lovas čini i mjesto Opatovac, slovi kao vrlo uspješna jedinica lokalne samouprave i mnogima je za primjer kako pametno služiti svojim stanovnicima. U Lovasu, naime, drže kako vlast ne vlada, već služi i pomaže kako bi stanovništvo imalo što ugodniji život. U mnogim stvarima općina prednjači ne samo u svojoj Vukovarsko-srijemskoj županiji, već i u cijeloj Hrvatskoj. Prije svega, po uspješnom povlačenju novca iz EU fondova.

    Na istoku Slavonije djeluje Ured za međunarodnu suradnju TINTL koji pomaže općinama Lovas, Tompojevci, Tovarnik, Stari Jankovci i Gradu Iloku u izradi projekata i povlačenju sredstava iz fondova EU pa su za ove četiri općine i grad donijeli ukupno 20 milijuna eura, a u ovoj godini imaju pripremljena 64 projekta u vrijednosti od desetak milijuna eura.

    Načelnica općine Lovas Tanja Cirba kaže kako imaju veliku pomoć i potporu u TINTL-u jer njihovi djelatnici stalno prate natječaje i izrađuju projektnu dokumentaciju potrebnu za apliciranje na pojedine natječaje. Natjecali su se i za sredstva iz Programa ruralnog razvoja.

    Pročitaj više
  • +

    Iz stočarstva u vrhunska vina, podižu i vinski podrum

    U ova, kako ih mnogi nazivaju, teška vremena kada mnogi mladi Slavonci masovno napuštaju svoja ognjišta, svoju očevinu i djedovinu, i odlaze u potrazi trbuhom za kruhom u inozemstvo, priča o supružnicima Marijani (37) i Hrvoju Pavloviću (37) iz Velike.

    Tim više što su roditelji četvero djece, što u svom poslu vinogradarstvu i vinarstvu imaju veliku potporu Hrvojevih roditelja Ivana i Jagode, što su odlučili ostati na selu gdje su ulaganjima vlastita novca i uz puno rada, zalaganja i odricanja stvorili uzorno gospodarstvo od kojeg mogu živjeti. Kažu da su u vinogradarstvo i proizvodnju vina krenuli praktično od nule.

    “Otac se 2004. godine prestao baviti proizvodnjom mlijeka i tovom svinja, jer je to tada bilo neisplativo. Ja sam se vratio iz Zagreba gdje sam studirao i zaista smo od nule krenuli u novu i neizvjesnu proizvodnju: od krčenja šikara, uređenja zapuštenih parcela i pašnjaka do ravnanja terena, obrade i kvalitetne pripreme tla za sadnju vinove loze. Bilo je tu puno rada, muke, truda, ulaganja, ne smijem se ni sjetiti tih vremena koliko je bilo posla, odmah se naježim. Te 2004. godine posadili smo nepuna 2 hektara vinograda i onda smo postupno širili nasad sa vinskim sortama vinove loze tako da trenutno imamo 9 hektara vlastitog vinograda i jedan hektar u zakupu”, prisjeća se Hrvoje početka važne prekretnice u životu obitelji.

    Pročitaj više
  • +

    Šampionske kulene ima, sad će i vlastiti pogon za preradu!

    Prošlo je nekoliko tjedana otkako je Ivan Bucić na 3. Sajmu vina i kulena održanom na orahovačkom jezeru među 28 kulena iz cijele Slavonije osvojio titulu šampiona.

    Znalci bi rekli nikakvo čudo jer je ovaj 33-godišnji mesar dvostruki prvak i aktualni viceprvak Hrvatske, dakle o kvaliteti njegovih kulena nema nikakve sumnje. “Imamo toliko medalja da ne znamo gdje ih staviti”, smije se Ivanova supruga Magdalena.

    Ivan i njegova obitelj, supruga i dvije kćeri, žive u mjestu Donje Pištane blizu Orahovice. Iako su se i njegovi roditelji bavili uzgojem svinja, Ivan je nekadašnji hobi pretvorio u pravi posao od kojeg danas živi cijela obitelj. “Imamo 70 svinja na 15 ha zemlje. Sami uzgajamo svu hranu, kukuruz, ječam, zob, nešto soje, a osim kulena radimo kobasice, slaninu, čvarke, suhi vrat… Gledamo da se sve iskoristi”, priča nam Ivan.

    Uz Ivana, članovi gospodarstva su njegov brat Tomislav i njihovi roditelji, a u radu im pomažu i supruge koje su s puno entuzijazma prihvatile život na selu.

    Pročitaj više
  • +

    Šire uzgoj eko aronije, moguć izvoz u Finsku i Izrael

    Aronija se naziva i namirnica budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam što je jedan od razloga zašto se sve više uzgaja. Ogromna količina tanina i flavonoida gdje glavnu ulogu ima antocijanin, aroniju čine najjačim poznatim antioksidansom današnjice.

    Na našem tržištu nedavno su se pojavili mnogobrojni proizvodi od aronije koja se uzgaja u našim krajevima, poput soka i čaja, no bobice se za djelotvoran učinak mogu konzumirati i svježe. Uzgoju eko aronije okrenuo se i OPG Gojak iz Karlovca, općina Barilović, osovano 2003. godine.

    Pročitaj više
  • +

    Sve što zarade ulažu dalje u poljoprivredu!

    Prošlo je više od dvadeset godina otkako je Ivica Ponediljak preuzeo OPG od svog oca i nastavio obiteljsku tradiciju bavljenja poljoprivredom. On i supruga su teškim radom gospodarstvo s početnih 50 ha zemlje povećali na današnjih 105, od čega je 35 njihovih vlastitih, a ostatak u zakupu.

    42-godišnji Ivica OPG uskoro planira prebaciti na dvadesetogodišnjeg sina koji se također želi nastaviti baviti poljoprivredom.

    “Vrijeme je da posao preuzmu mlađe snage“, smije se uvijek dobro raspoloženi Ivica. Obitelj Ponediljak u Turanovcu, malom selu pokraj Virovitice poznatom po uzgoju paprike, na 105 ha osim povrća uzgaja žitarice, šećernu repu, uljarice i industrijsko bolje, a prošle godine započeli su s uzgojem kamilice. Također u dva plastenika uzgajaju presadnice povrća.

    “Kamilica je trenutačno in kultura u našem kraju. Ima dobru otkupnu cijenu pa se dosta ljudi prebacilo na nju. Tako smo i mi zasadili 30 ha. Nažalost, kamilica je problematična jer se mora pobrati u roku od 20 dana, inače se počne osipati. Tako je i nama propao dio uroda. Bilo bi bolje da imamo vlastitu sušaru, ali kako nam je ovo tek prva godina, vidjeti ćemo kako će ići“, priča Ivica koji kaže da još ne zna otkupnu cijenu kamilice: “Znati ćemo tek kad prođe analizu, nadam se da će biti dobra“.

    Pročitaj više
  • +

    Sa 15 tisuća eura šire preradu i nasade aronije

    Iako nije velik novac, 15 tisuća eura koje mali poljoprivrednici ostvare kroz podmjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja većini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja prođu na natječaju, to je u ovim uvjetima besparice i nedostatka vlastita novca...

    Kažu, solidan poticaj u njihovim razvojnim planovima širenja i osuvremenjivanja proizvodnje.

    Upravo to smo čuli od Vesne i Franje Jozipovića, vlasnika OPG-u iz Donje Obriježi kod Pakraca koje smo nedavno zatekli na štandu u Lipiku gdje su prodavali svoje proizvode.

    “Naš OPG bavi se proizvodnjom buče i aronije koje prerađujemo. Od buče proizvodimo bučino ulje, namaz od bučinih koštica i bučino brašno od pogača koje ostanu nakon prešanja ulja. To se onda melje u brašno koje je odlično za kolače, dizana tijesta, kruh, općenito je to vrlo korisna namirnica ljudskoj prehrani. Od aronije proizvodimo sok, čajeve, đemove, pekmeze, a prodajemo i sušene bobice“, kratko nam predstavljaju svoj proizvodni program Vesna i Franjo, dok prolaznici zastajkuju, raspituju se o cijenama i kakvoći prije nego se odluče na kupnju.

    Pročitaj više
  • +

    U razvoju farme magarica pomogla je Mjera 6

    Prošlo je već više od osam godina otkako je Neven Ciganović zajedno sa suprugom Katarinom odlučio kupiti kuću od 6.000 kvadrata zemlje u okolici Ivanić Grada. Vodio se mišlju da će na puno zemlje, zlu ne trebalo, uvijek moći uzgojiti dovoljno hrane za svoju obitelj.

    “Radio sam kao elektrotehničar u jednoj firmi, ali uvijek sam znao da to nije to. Nakon što smo se preselili na imanje kupili smo nekoliko guski, kokoši i ovaca, ali prava stvar je započela s kupnjom prve magarice, Neve,” priča nam Neven o početku svog puta.

    Pročitaj više
  • +

    Uz romanovske ovce, sada imaju i svoju struju!

    Iako žive u gradu Pakracu, supružnici Klaudija i Goran Pintarić nisu se mogli othrvati zovu prirode. Kupili su jednu staru kuću sa zemljom u slikovitom selu Klisi kod Lipika i odlučili se baviti poljoprivredom i seoskim turizmom.

    Prije šest godina osnovali su OPG Pintarić i sada velik dio vremena provode na svom gospodarstvu gdje uzgajaju ovce i razvijaju seoski turizam.

    “Iako smo obrtnici, okrenuli smo se prirodi, proizvodnji hrane. Odlučili smo se za uzgoj romanovske ovce zato što je to najplodnija pasmina na svijetu, nastala je križanjem divlje ovce i sibirskog muflona. To su otporne ovce, nemaju nikakvih problema s papcima, ni sa zasušenjem vimena nakon odvajanja mladih, a imaju i dobar randman mesa, tako da se i hrvatski ovčari sve više odlučuju za tu pasminu“, kaže Goran zadovoljan svojim stadom.

    Pročitaj više
  • +

    Mjerom 6 financiraju mikorizaciju u nasadima

    Prošlog tjedna u mladim voćnim nasadima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Dragana Radića iz Vrbove u Brodsko-posavskoj županiji obavljena je mikorizacija korijena kupine, maline i aronije.

    Taj zahvat koji će, kaže Dragan, omogućiti bolje i brže napredovanje njihovih voćnjaka Radići financiraju novcem koji su među prvim malim obiteljskim gospodarstvima na novogradiškom području dobili na prvom natječaju za podmjeru 6.3.“Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, Programa ruralnog razvoja.

    Riječ je o financijskoj pomoći Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj od 15 tisuća eurakoje su ostvarili za svoj poslovni plan što je njemu i supruzi Aniti dobar poticaj za širenje i unapređenje gospodarstva.

    “Taj iznosom uložili smo u proširenje i modernizaciju svog malog gospodarstva. Kupili smo malčer zahvata dva metra i 1.300 trogodišnjih sadnica poljske aronije koje smo posadili na površini od pola hektara uz kupinja, a dijelom tog novca s oko 2.000 eura financiramo i mikorizaciju – jedna sadnica oko euro.

    Taj posao obavio nam je Robert Slezak, Poljak koji živi i radi u Zagrebu, inače, vlasnik tvrtke Bio-budućnost“, kaže mladi poljoprivrednik čije se gospodarstvo prvo u Brodsko-posavskoj županiji preko mjera Programa ruralnog razvoja odlučio za primjenu nove tehnologije.

    Pročitaj više
  • +

    Vedrana ruši stereotipe o ženama u poljoprivredi

    U vremenu kada je svaka druga vijest iz Slavonije ona o mladim ljudima koji su u potrazi za boljim životom morali napustiti obitelj i rodni kraj, pravo je zadovoljstvo kad možeš upoznati mladog čovjeka koji je taj bolji život našao u svom selu, na svojoj zemlji.

    Takav čovjek, odnosno žena je Vedrana Poletar iz Laslova kraj Osijeka koja je zadnje dvije godine nositeljica svog OPG-a i obrađuje 12 ha zemlje na kojima uzgaja soju i uljanu repicu.

    Pročitaj više
  • +

    Mladi i ambiciozni, voćnjak razvijaju kroz fondove

    U ova krizna vremena kada mnogi mladi Slavonci napuštaju svoje domove i gospodarstva u potrazi za boljim životom kao melem na ranu dođu i rijetke pozitivne priče. A ova o dvoje mladih ljudi, supružnicima Ivani (25) i Matiji Panić (27) iz Vrbove u Brodsko-posavskoj županiji svakako to jest.

    U braku su tek 2,5 godine, a već su zajednički napravili puno na proširenju svog OPG-a čiji je nositelj Ivana, a koji su osnovali prošle godine. Još dok su, kažu, hodali, prije prije četiri godine posadili su prvu plantažu sa 1.000 stabala dunja i prvu plantažu lijeske koju su do sada proširili na 4 hektara.

    Pročitaj više
  • +

    Programom ruralnog razvoja do novih zapošljavanja

    Jan Marinac je predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Agro koja od svog osnutka 2011. godine pomaže mladim poljoprivrednicima u ostvarivanju njihovih ciljeva:

    “Za razliku od Europske unije gdje je prosjek mladih obiteljskih gospodarstava 7%, u Hrvatskoj je on čak 9%. Riječ je o nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u dobi između 18 i 40 godina. Jedan od razloga zbog čega je taj broj veći u Hrvatskoj je vjerojatno visoka nezaposlenost među mladima zbog koje se veliki broj njih vraća na obiteljska gospodarstva i uz pomoć fondova EU pokušava pokrenuti posao“, rekao nam je Marinac.

    Pročitaj više
  • +

    Potpore iz Mjere 6 spasile buče od zaborava

    Dok u Dalmaciji nijedan Badnjak ne može proći bez bakalara, u Hrvatskoj Kostajnici na taj dan svaka domaćica priprema sušene buče. Od davnina se jedu kao salata i obvezne su na blagdanskom stolu svake kostajničke obitelji.

    Lokalna turistička zajednica je prije pet godina Kostajničke pletenice proglasila suvenirom grada Hrvatska Kostajnica, predstavljajući ih kao jelo koje je specifično samo za ovaj mali grad uz rijeku Unu. Nažalost, iako je riječ o proizvodu koji je ukorijenjen u ovaj kraj, danas malo koja obitelj radi svoju sušenu buču. Ako i rade, to je u malim količinama, samo za osobnu upotrebu.

    Pročitaj više
  • +

    Mjera 4: Zdenka s novim strojevima može više

    Proizvođač mliječnih proizvoda Zdenka prošle godine je u sklopu podmjere 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda”...

    (operacija 4.2.1. “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima”) dobila 1.369.301,17 kuna za nabavu stroja za rezanje blokova sira, stroja za pakiranje sira te grijanje poslovne građevine (opremanje toplinske stanice).

    Nastavak je to uspješnog povlačenja novca i fondova EU u čemu se Zdenka pokazala kao jedna od boljih tvrtki u Hrvatskoj. I prije Programa ruralnog razvoja Zdenka je povukla 18,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije za dva projekta ukupno vrijedna 95 milijuna kuna.

    Pročitaj više
  • +

    Uz Mjeru 6 do farme 21. stoljeća

    Domagoj Zlatar već je treća generacija poljoprivrednika u obitelji Zlatar.

    Iako je završio Visoko gospodarsko učilište u Križevcima kao i smjer agrobiznis i ruralni razvitak na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, kaže kako je onu prvu i najvažniju diplomu dobio kod kuće, radeći uz oca, majku i sestru na farmi muznih krava u općini Gola, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

    “Gola je jedno od rijetkih područja u Hrvatskoj gdje se ljudi još uvijek bave uzgojem muznih krava i gdje se mladi ljudi odlučuju nastaviti rad svojih roditelja, modernizirati farme i pokušati ih uvesti u 21. stoljeće“, kaže Domagoj s kojim sam se našla u osam sati ujutro u jednom zagrebačkom kafiću, nakon čega je odjurio na svoj prvi posao u jednoj konzultantskoj tvrtki.

    Pročitaj više
  • +

    Do nove mehanizacije uz Program ruralnog razvoja

    Tvrtka Poljoprivreda Lipik d.d. iz Lipika prije nekoliko mjeseci dobila je novu mehanizaciju vrijednosti 1,8 milijuna kuna. 

    Traktor, prskalica, rasipač i stroj za reduciranu obradu tla (top down) u jednu od uspješnijih poljoprivrednih tvrtki na području Požeško-slavonske županije stigli su zahvaljujući Programu ruralnog razvoja, odnosno operaciji 4.1.1. – restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva Mjere 4.

    “Za dodjelu sredstava iz operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvoja, prijavili smo se još 2015. godine“, rekao nam jeVinko Strganac, voditelj računovodstva Poljoprivrede Lipik d.d.

    Pročitaj više
  • +

    Što je najbolji mladi poljoprivrednik bez Mjere 6

    Matija Cetinić Frankos iz Donjeg Laduča u Zagrebačkoj županiji prije nekoliko tjedana proglašen je najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Ne umanjujući njegov veliki trud i rad, veliku pomoć dobio je zajedno sa svojim zadrugarima iz EU fondova.

    Stručno prosudbeno povjerenstvo je između 28 pristiglih prijava, upravo njegov projekt proglasilo najboljim. Frankos inače je jedan od osnivača poljoprivredne zadruge Berry Organica koja okuplja 10 OPG-a iz cijele Hrvatske. Uglavnom su to mladi poljoprivrednici koji su uzgajanju bobičastog voća pronašli nadu u budućnost za sebe i za svoje obitelji.

    Pročitaj više
  • +

    Iskoristio mjeru za mlade i postao kralj haskapa

    U zemlji u kojoj se stopa nezaposlenosti među mladima kreće oko 45%, nikakvo čudo da se jedan dio njih nakon neuspješne potrage za poslom odlučuje okrenuti poljoprivredi.

    Jedan je od njih i 32-godišnji Ivica Babojelić iz Samobora, otac dvoje male djece, koji se nakon dugog razmišljanja odlučio okrenuti uzgoju u Hrvatskoj malo poznate sibirske borovnice – Haskapa.

    Pročitaj više
  • +

    Boići uz preradu jabuka žele ponuditi i smještaj

    Dok sve više mladih Slavonaca sreću pokušava naći u zemljama zapadne Europe ili sezonski radeći u Dalmaciji, neki od njih svoje mjesto nalaze u onome u čemu su Slavonci najbolji u Hrvatskoj – poljoprivredi. Ili točnije rečeno, u voćarstvu.

    Jedan od njih je i 30-godišnji Mislav Boić, koji u Skenderovcima, selu nedaleko od Požege, dane provodi uzgajajući jabuke. Muž učiteljice Marine i tata jedne kćeri, Franke, prije tri godine gospodarstvo je preuzeo od roditelja, a danas je jedan od najznačajnijih mladih voćara u Hrvatskoj.

    Pročitaj više
  • +

    Braća Pankretić udružila snage u Mjeri 4

    Božidar Pankretić, bivši ministar poljoprivrede i regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, nakon izlaska iz politike okrenuo se onome što Pankretići najbolje znaju i rade – poljoprivredi.

    Na imanju u selu Gaj nedaleko od Vrbovca snage su udružili braća Zdravko i Božidar Pankretić. I dok Zdravko dane provodi na imanju baveći se proizvodnjom, bivši političar Božidar na sebe je preuzeo brigu o financijama i investicijama.

    Pročitaj više
  • +

    Mjera 4: Farma francuskih krava u srcu Like

    Mladen Kušeković je rijetko viđen hrvatski poljoprivrednik. Otac troje djece iz Sesveta 2008. godine je, izrevoltiran stalnim izjavama kako se u Hrvatskoj ne isplati ništa proizvoditi, odlučio pokrenuti proizvodnju “nečega”.

    Kao uspješan poslovan čovjek (Mladen se inače bavi prodajom i održavanjem motornih vozila, kao i hotelijerstvom) prvo je istražio tržište, s posebnim osvrtom na proizvodnju hrane, zaključivši da su Hrvatskoj potrebna ni manje ni više nego goveda.

    Pročitaj više
  • +

    Mjerom 4 do konkurentnosti hrvatskih jabuka

    Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Silvie Dovečer postoji od davne 2003. godine. Nasadi jabuka na 10 ha nalaze se u Gornjem Dragancu pored Čazme, području nadaleko poznatom po brojnim voćarima.

    “Prvo je vlasnica bila mama, a 2014. godine OPG smo prebacili na moje ime”, priča nam vlasnica Silvia koju smo uhvatili u pauzi između dva posla.

    Pročitaj više
  • +

    Mjerom 6 doveli slavonsku telad na istarski OPG

    Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Flego u Buzetu aktivno je više desetljeća, unazad tri generacije. Danas 34-godišnji Goran preuzeo je gospodarstvo na sebe 2014. godine od svojih roditelja jer kako kaže, “voli to raditi, ima želju i volju nastaviti posao svoje obitelji”.

    Gospodarstvo im broji pet članova, tu su roditelji, brat i njegova supruga koji svi pomognu, iako i sami imaju poslove u drugim tvrtkama. Rekao nam je to u pauzi Goran između mljevenja kukuruza koji će spremiti za stočnu hranu.

    Pročitaj više
  • +

    Uspješna priča male poljoprivrednice iz Petravca

    Barbara Prša iz Petravca pokraj Velike Gorice uspješni je korisnik podmjere 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”.

    Zajedno sa suprugom  vratila se iz Kanade kako bi se posvetila zdravijem životu u manjem i mirnijem mjestu u Vukomeričkim goricama te proizvodnji domaće i ekološki uzgojene hrane.

    Pročitaj više
  • +

    Uspješna priča mljekara iz Koprivničko – Križevačke županije

    Ovaj mjesec Vam predstavljamo korisnika Mjere 6, podmjere 6.1., tipa operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima” kojemu je isplaćena prva rata u iznosu od 114.345,00 kuna, a ukupan iznos odobrene potpore iznosi 381.150,00 kuna.

    Riječ je o vrlo mladom poljoprivredniku, Draženu Rastoviću iz malog mjesta – Potok Kalnički u Koprivničko – križevačkoj županiji.  Iako ima samo 20 godina, možemo reći da je već postigao vrijedne rezultate na svom gospodarstvu. Primarna djelatnost ovog gospodarstva na površini od 16 hektara je proizvodnja mlijeka, a u planu je povećanje osnovnog stada od pet junica za još pet. Ovo gospodarstvo broji šest vrijednih članova obitelji, tako su u proizvodnju uključeni Dražen, supruga, brat, majka, otac i neizostavna baka. Svojih početaka u proizvodnji, u davnim 1970-ima, uvijek se rado prisjećaju.

    Pročitaj više
  • +

    Uspješna priča vinara iz Međimurja

    Za potrebe promocije Programa ruralnog razvoja, naša snimateljska ekipa posjetila je mladog poljoprivrednika Nenada Preinera u mjestu Sveti Urban u općini Štrigova u Međimurskoj županiji na samoj granici sa Slovenijom.

    Nenad ih je dočekao na svojem gospodarstvu i pokazao vinograd koji se proteže na  površini od ukupno 5,11 hektara.

    Pročitaj više
  • +

    Uspješna priča: Korisniku tipa operacije 4.2.1. isplaćeno preko 1,7 milijuna kuna za ulaganja u izgradnju pršutane

    Tvrtka Badanj komerc d.o.o. iz Brštanova iz Splitsko – dalmatinske županije, na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., ostvarila je 1.730.317,07 kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje moderne pršutane.

    Riječ je o prvom obroku isplate od ukupno odobrene potpore u iznosu od 5.048.809,87 kuna.

    Pročitaj više
  • +

    Korisniku operacije 4.2.1. isplaćena potpora za ulaganje u nabavku opreme za preradu voća

    OPG Hažić Radenko sa sjedištem u Svetom Martinu na Muri u Međimurskoj županiji korisnik je Mjere 4 – Ulaganja u fizičku imovinu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020.

    Ulaganje je ostvareno u sklopu podmjere 4.2 Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, tip operacije 4.2.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Naziv projekta je „Ulaganje u nabavku opreme za preradu voća“.

    Pročitaj više
  • +

    Korisniku operacije 4.1.2. isplaćeno preko 446 tisuća kuna

    Na osnovi odobrenih sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. za završeno ulaganje u sklopu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“, Operacije 4.1.2.

    „Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“, FARMI SALAŠ d.o.o. iz Osječko-baranjske županije isplaćeno je 446.985,00 kn za Ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva – mineralnog i organskog gnojiva) za vlastite potrebe od minimalno 70% – Ulaganje u nabavu teleskopskog utovarivača.

    Pročitaj više
  • +

    Korisniku podmjere 6.3. odobrena potpora preko 113 tisuća kuna

    Djelatnici Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, na temelju podataka Agencije za plaćanja te odobrenih i isplaćenih prvih rata Zahtjeva za potporu unutar podmjere 6.3.

    „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ obavili su 29. srpnja 2016. godine terenski posjet korisniku OPG Matijević Perica, s ciljem promotivnih aktivnosti Programa ruralnog razvoja i mjera Programa te dobivanja povratnih informacija od strane korisnika koje se tiču procesa prijave samog projekta na natječaj, njihove provedbe, odnosno faze obrade Zahtjeva za potporu.

    Pročitaj više
  • +

    Korisniku Podmjere 6.3. odobrena potpora u iznosu preko 113 tisuća kuna

    Korisniku OPG Režek Krešimiru je odobrena potpora u iznosu od 113.830,50 kuna te isplaćena prva rata u iznosu od 56.915,25 kuna.

    Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nalazi se u Jastrebarskom, dio je Plešivičke vinske ceste koja okuplja lokalne vinare i njihove proizvode. Tradicija je ostavila jak pečat, posebno kada je riječ o proizvodnji, no inovativnost se ogleda u privlačenju gostiju mješavinom tradicijskih objekata i dodatnih modernih sadržaja.

    Pročitaj više