Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Europa ulaže u ruralna područja

Hr EU

Novosti

Uspješna priča – životne okolnosti dovele ih poljoprivredi, a uzgoj ovaca postala strast

Otvaranje velikih robnih lanaca rezultiralo je gašenjem velikog broja malih trgovaca u Hrvatskoj. Tako je prošla i Lidija Pranić iz Lipovljana, nekada vlasnica dviju trgovina, jedne u Lipovljanima, druge u selu Velika Kraljeva. Budući da u novim uvjetima poslovanja, kada su veliki centri jednostavno “progutali” male, trgovine nisu mogle opstati, Lidija ih je zatvorila, ali time i ostala bez posla. Naravno, htjela je raditi i dalje, ali nametalo se pitanje, čime se baviti da bi obitelji priskrbila barem kakav-takav prihod?

“Počeli smo se baviti poljoprivredom 2005. godine, kada smo i osnovali obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Iako tada nismo imali vlastite zemlje uzimali smo tuđu u najam i pomalo kupovali stoku. Sada obrađujemo 10 hektara. Bavljenje ovčarstvom nam je i sada glavna proizvodnja”, priča Lidija, nositeljica gospodarstva. Zanimljiv je način kako su se počeli baviti baš uzgojem ovaca.

Lidija brine o tri stada ovaca

“Kada sam zatvarala trgovine imali smo dosta dužnika. Neki nam nisu mogli platiti novcem, pa smo umjesto novčanog duga, samo od jednih dobili 5-6 ovaca.

Sve janjce prodaju na kućnom pragu

“U tome nam je na početku puno pomogao sada pokojni susjed inženjer stočarstva Damir Matejaš. Taj dobri čovjek nas je uveo u posao, dao nam je i nekoliko ovaca i dobrog ovna da malo proširimo matično stado i tako sam krenula u novi posao. Jedno vrijeme proširili smo i svinjogojstvo, držali smo 7 krmača, ali to smo u međuvremenu smanjili i sada držimo samo dvije krmače i tovimo svinje za svoje potrebe, nešto tovljenika i odojaka, koje i prodamo.

Počela sam sa slovenskom pasminom ovaca, kasnije smo nabavili i pramenke. Sada imamo matično stado od 42 rasplodne ovce i jednog ovna, plus janjad koju prodajemo uglavnom na kućnom pragu i sa plasmanom nemamo problema”, priča nam ova vrijedna i poduzetna žena dok obilazimo sva tri pašnjaka ograđena farmerskom žicom. Na njima odvojeno pasu tri manja stada ovaca.

Lidija kaže da posebno odvaja i hrani ovce s najmlađim janjcima, one sa malo starijim janjcima smjestila je na drugom, a kada janjad porastu i sama se počnu hraniti travom vraća ih među rasplodne ovce na trećem pašnjaku.

Tako radim zbog hranidbe, onim mlađim janjcima dajem nešto jaču hranu da se brže i bolje razvijaju, ali odvajam ih i zbog zaštite od čagljeva koji su se i u našem kraju posljednjih godina namnožili i znaju činiti štetu“, kaže.

Puno im znači bespovratan EU novac

Kao malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pranići su se javili na natječaj za tip operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava Programa ruralnog razvoja. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila im je predviđeni iznos od bespovratnih 15 tisuća eura. Oko zahtjeva za potporu i drugih papira puno im je pomogla Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA.

Poljoprivredni priključak nabavljem novcem EU

“Za taj novac kupili smo motokultivator sa prikolicom i priključcima, dvoredni kultivator, prskalicu, sjeme šparoge te 2 hektara zemlje, a kupujemo još 1 hektar. Moram reći da za nas male OPG-ove to baš i nije mali novac kojim nam pomažu Europska unija i hrvatska država. U ovo vrijeme kada su krediti skupi nama taj bespovratan novac puno znači jer smo se ponovili, modernizirali, proširili i ojačali gospodarstvo. Sada imamo podosta svojih strojeva i priključaka, pa ne moramo više puno tražiti pomoć sa strane. Mogu dosta toga i sama uraditi”, kaže Lidija, koja je vješta u radu s traktorom i strojevima.

Nada se da će imati priliku prijaviti se za još neku mjeru Programa ruralnog razvoja, novac bi uložila u gradnju novije štale, ograde, a proširila bi i matično stado…

Probna proizvodna šparoge na jedan hektar

Na dosadašnjih desetak hektara Pranići imaju pašnjake, livade, uzgajaju nešto žitarica za hranidbu stoke, planiraju sijati i buču, a lani je Lidija posijala šparogu na površini od jedan hektar. Vjeruje da je to isplativa kultura, pa je krenula u eksperimentalnu proizvodnju.

Vidjet ćemo kako će to ići, prema prvim iskustvima čini mi se da je naša zemlja teža i da baš nije za uzgoj šparoge, kao što je to područje oko Vinkovaca. Sjeme sam kupila od jednog proizvođača iz Đakova, lani smo posijali i za sada na jednom dijelu te površine šparoga dosta dobro raste, samo što je tanka. Ovdje šparogu nitko ne uzgaja, ja sam prva koja sam pokušala. Proizvodnja je dosta zahtjevna, najveći nam je problem borba protiv korova, osobito protiv ambrozije koju je jako teško suzbiti.”

Ako šparoga uspije Lidija se nada da neće biti većih problema oko prodaje. U poslu joj najviše pomažu otac Vladimir, kći Antonela, sin Silvio, a ponekad priskoče i prijatelji. Umirovljeni suprug Drago, hrvatski branitelj i ratni vojni i civilni invalid, već je duže vrijeme zbog bolesti prikovan uz krevet.

Na kraju razgovora Lidija je poručila mladim ljudima da se prihvate posla i hrabro okrenu poljoprivredi i proizvodnji hrane. “U Hrvatskoj je, nažalost, sve više zapuštenih plodnih površina pogodnih za uzgoj voća, povrća, ratarskih kultura, za stočarstvo… a i mjere Programa ruralnog razvoja mogu biti dobra odskočna daska za mala gospodarstva”, kaže Lidija Pranić.

 

Izvor: https://www.agroklub.com/stocarstvo/dugove-im-placali-ovcama-i-odveli-u-poljoprivredu/37091/